Broj proizvođača jagoda u vrgoračkom kraju dramatično se smanjio u posljednjih petnaest godina – od nekadašnjih 150 ostalo ih je samo oko 50, dok je u selu Orah, gdje je jagodarstvo počelo 1973. godine, od 43 proizvođača ostalo samo 11. Ove zabrinjavajuće podatke iznosi Berislav Govorko, novi-stari predsjednik udruge “Vrgoračka jagoda”, kako navodi portal Slobodna Dalmacija.
Govorko, bivši policajac koji je nedavno preuzeo funkciju nakon desetogodišnje pauze, objašnjava da je glavni razlog opadanja broja proizvođača nedostatak radne snage i starenje poljoprivrednika. “Jednostavno, stariji više ne mogu fizički, mladih po selima nema ili nisu zagrijani za poljoprivredu”, navodi predsjednik udruge.
Problem nedostatka radne snage posebno je izražen tijekom sezone berbe, što je prisililo mnoge proizvođače da smanje zasađene površine. Sam Govorko smanjio je proizvodnju s nekadašnjih 60.000 na 20.000 sadnica. “Svi su smanjili površine, nemate koga naći kad krene sezona branja u Vrgoračkoj krajini, bez obzira koju dnevnicu nudili”, objašnjava on.
Unatoč visokim maloprodajnim cijenama koje u travnju dosežu devet do deset eura po kilogramu, proizvođači ne ostvaruju značajne zarade. Govorko detaljno objašnjava strukturu cijena: “Prosječna otkupna cijena jagode koja se ručno proizvodi na tradicionalan način bila je 2021. godine 25 kuna, ta cijena ostala je ista i 2022. godine. Kad je Hrvatska uvela euro 2023. godine, jagode su vrtjele oko 3,5 eura, prošle godine je pala na 3,20 eura.”
U međuvremenu su poskupjeli svi troškovi proizvodnje, od reprodukcijskog materijala do radne snage, što dodatno smanjuje profitabilnost. Prema Govorkovim riječima, prekupci koji uzimaju na veliko ostvaruju maržu od oko jedan euro po kilogramu, dok najveće marže zadržavaju maloprodajni lanci.
Nova uprava udruge pokušava riješiti problem zlouporabe brenda vrgoračke jagode. “Nabavili smo posebne čašice na kojima će biti logo vrgoračke jagode, kako bi spriječili zloupotrebe kao prethodnih godina, gdje su se uvozne jagode ili iz drugih krajeva prodavale pod našom jagodom”, navodi Govorko.
Predsjednik udruge planira izraditi detaljnu evidenciju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, uključujući starosnu strukturu proizvođača, zasađene površine i broj sadnica. Ovi podaci trebaju omogućiti bolju organizaciju i eventualne pregovore s velikim trgovačkim lancima.
Jagodarstvo u vrgoračkom kraju ima bogatu tradiciju – proizvodnja nije prestajala ni tijekom Domovinskog rata, a najveća ekspanzija započela je nakon 1995. godine kada se dnevno bralo po 20 tona jagoda. Danas se prema Govorkovim riječima spremaju za novu sezonu, pri čemu očekuje da berba neće kasniti zbog zimskih neprilika.
Što se tiče potpore lokalnih vlasti i države, Govorko je kritičan: “To je sve simbolično! Ja bih samo na to rekao kad je administracija ušla u poljoprivredu, tada je poljoprivreda propala.”
