Dok tisuće građana Federacije BiH, među kojima su ekonomski i strojarski tehničari, medicinske sestre te diplomanti gimnazija, mjesecima pa i godinama čekaju na posao, poslodavci se istovremeno suočavaju s akutnim nedostatkom kvalificirane radne snage, posebice u zanatskim i IT sektorima. Tržište rada u Federaciji BiH bilježi značajan nesrazmjer između ponude i potražnje, što dovodi do situacije gdje se za neka zanimanja radnici uvoze iz inozemstva, dok drugi ostaju bez zaposlenja, kako navodi portal Vrisak.info pozivajući se na podatke Federalnog zavoda za zapošljavanje.
Među najtraženijim zanimanjima su prodavači, vozači kamiona, konobari, bravari, skladištari, kuhari, zavarivači i stolari. Kada je riječ o visokoj stručnoj spremi, poslodavcima najviše nedostaje informatičara, programera te inženjera elektrotehnike i sustava. Prema nedavno objavljenim podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, koje prenosi Večernji list BiH, u istraživanju za 2025. i 2026. godinu, od oko 1.300 anketiranih poslodavaca, njih 822 iskazalo je potrebu za više od 6.000 radnika, što je oko 7,5 posto više nego prethodne godine. Najveća potražnja zabilježena je u prerađivačkoj industriji, trgovini, građevinarstvu i ugostiteljstvu, pri čemu oko 65 posto potrebnih radnika čine kvalificirani radnici, dok je oko 20 posto onih sa srednjom stručnom spremom.
S druge strane, evidencije službi za zapošljavanje pokazuju višak radne snage u drugim sektorima. Među nezaposlenima s fakultetskim obrazovanjem najbrojniji su ekonomisti, pravnici, profesori razredne nastave, profesori engleskog jezika, kriminalisti, politolozi, novinari, socijalni radnici i inženjeri poljoprivrede. Kada je riječ o osobama sa srednjom stručnom spremom, najviše je ekonomskih i strojarskih tehničara, maturanata gimnazije, medicinskih sestara te poljoprivrednih, tekstilnih i kemijskih tehničara. Među osobama sa završenom zanatskom školom, najbrojniji su prodavači, bravari, automehaničari, frizeri, kuhari, konobari i krojači, podaci su Agencije za rad i zapošljavanje BiH, prikupljeni kako bi informirali maturante o potrebama tržišta rada.
Zbog sve većeg nedostatka radne snage na domaćem tržištu, poslodavci se sve češće okreću zapošljavanju radnika iz inozemstva. Federalni zavod za zapošljavanje dao je suglasnost za izdavanje 2.700 radnih dozvola tijekom 2025. godine, od ukupno planiranih 4.500, a interes za isti broj dozvola već je iskazan i za 2026. godinu. Ove brojke jasno ilustriraju duboki jaz između obrazovnog sustava i realnih potreba gospodarstva.
Stručnjaci stoga upozoravaju na hitnu potrebu za snažnijim povezivanjem obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada. Samo tako se može smanjiti ovaj nesrazmjer između ponude i potražnje, te mladima olakšati ulazak u svijet rada, umjesto da se školuju za zanimanja za koja već postoji višak radne snage, dok gospodarstvo vapi za kvalificiranim majstorima i IT stručnjacima, kako navodi portal Vrisak.info.
