Nakon 36 godina pauze, Ljubuški je ponovno dobio kino, što označava važan korak u revitalizaciji kulturnog života ovog hercegovačkog grada. Kinodvorana u sklopu Kulturnog centra počela je s redovitim projekcijama u ožujku ove godine, prikazujući najnovije filmove srijedom i subotom u 18:00 i 20:30 sati.
Povratak kinematografije u Ljubuški dio je šireg trenda obnove kino kulture u Hercegovini. Široki Brijeg već godinama uspješno vodi s preko 10.000 posjetitelja godišnje u HKD-u/Kinu Borak, dok Posušje od rujna 2023. godine ima redovite digitalne projekcije. Grude planiraju modernizaciju opreme kroz projekt prekogranične suradnje s Hrvatskom.
Današnji Kulturni centar/Kino Ljubuški nasljeđuje tradiciju bivšeg kina Radnik, izgrađenog 1940-ih godina. Profesor Kemal Mahić u svojim zapisima opisuje kako je Radnik služio kao poprište filmskih i kazališnih predstava do 1990-ih godina. Dnevno su se održavale dvije projekcije – popodnevna za učenike u 16:00 sati i večernja za odrasle u 20:00 sati. Kino aparaturom upravljali su Drago Šimović i Sakib Bećirović, dok su pazitelji bili Reška Hrnjičević, a kasnije Mara uz pomoć Šerifa Jakića.
Najveći interes publika je pokazivala za kaubojske filmove, dok su domaći filmovi često bili teško razumljivi zbog buke u dvorani. Zimske projekcije pratile su posebne nedaće – peći na ugalj i drva nisu pružale dovoljno topline, a zbog “jugovine” bi dvorana ponekad bila puna dima, što je izazivalo kolektivno kašljanje publike.
Široki Brijeg ima najdulju neprekidnu tradiciju kinematografije u regiji. Kino Napredak otvoreno je u lipnju 1948. godine prikazom ruskog filma “Zoja”, a od 1963. godine nosi naziv Borak. Legendaran kinooperater Milorad Draškić vodio je projekcije od 1959. godine, a širokobriješki novinar Marko Knezović “Ćopo” prisjeća se kako je odlazak u kino bio “svojevrsni prestiž” s redovitom “čaršijskom rajom” koja je imala svoja stalna mjesta.
Nakon rekonstrukcije 1990-ih, širokobriješko kino obnovilo je rad 1999. godine prikazom filma “Ronin”, a potpunu digitalizaciju doživjelo je 2022. godine. Ravnatelj Toni Galić ističe kako kino godišnje bilježi više od 10.000 posjetitelja zahvaljujući raznovrsnom sadržaju koji uključuje kazališne predstave, festivale i koncerte. Prošle godine prikazano je 115 filmskih izdanja, uključujući animirane filmove za djecu i školske projekcije u suradnji s osnovnim školama.
Posušje je značajan napredak ostvarilo 2023. godine nabavom nove digitalne opreme. Voditelj posuškog kina Slaven Penava objašnjava kako se projekcije održavaju dva dana tjedno u četiri termina – popodnevni za animirane filmove u 18 sati i večernji za najnovije hitove u 20 sati. Planira se zamjena kinosjedala i pokretanje ljetnog kina na otvorenom u sklopu manifestacije Posuško lito.
Grude trenutno imaju povremene projekcije, ali ravnateljica Kulturnog doma Antun Branko Šimić Ivana Leko najavljuje značajnije investicije u modernizaciju opreme. Projekt je već prijavljen kroz program prekogranične suradnje s Hrvatskom, a cilj je ponovno omogućiti redovite kvalitetne projekcije.
Uspjeh kina u Hercegovini pokazuje da kinematografija, unatoč streaming platformama i drugim digitalnim alternativama, zadržava važnu društvenu i kulturnu ulogu. Kina su ponovno postala mjesta susreta i zajedničkih kulturnih doživljaja za sve generacije. Pitanje je hoće li uspjeti vratiti onaj poseban osjećaj zajedništva koji su imala u prošlosti, a odgovor će ovisiti o publici koja se postupno vraća u dvorane.
