Vlada Republike Srpske najavila je paket mjera za ublažavanje posljedica energetske krize, uključujući povrat novca građanima pri kupnji goriva, pooštrenje inspekcija i povećanje plaća u budžetskom sektoru. Istovremeno, Vlada Federacije BiH za sada nema konkretne mjere za direktno snižavanje cijena goriva, osim planova za povećanje naftnih rezervi.
U Republici Srpskoj, građani će u probnom periodu od mjesec dana dobiti povrat od 10 feninga po litri točenog goriva. Premijer RS Savo Minić naveo je da će se primijeniti model sličan podjeli regresiranog goriva, uz potvrdu identiteta putem lične karte izdate od strane RS. Ova mjera finansira se odricanjem od dijela akciza koje pripadaju proračunu entiteta. Minić je istakao da se RS protivi privremenom ukidanju akciza na državnom nivou, što bi olakšalo sve građane BiH.
Pored toga, Vlada RS najavila je pooštrenje inspekcijskog nadzora kako bi se spriječile malverzacije s cijenama i poštivale ograničene marže. Ministar trgovine Ned Puhovac izrazio je nezadovoljstvo dosadašnjim radom inspekcija i najavio nove kontrole. Treća ključna mjera je povećanje plaća za pet posto svim proračunskim korisnicima, koje će vrijediti retroaktivno od aprila, a za što je u budžetu osigurano 68,35 miliona maraka.
Sindikati su nezadovoljni visinom povišice, dok potrošači upozoravaju da mjere ne pomažu radnicima u realnom sektoru. Kritičari ističu da se sve ove mjere u RS finansiraju velikim međunarodnim zaduživanjem, poput nedavnog kredita od milijardu maraka na Londonskoj burzi, što vlast tumači kao potrebu za stabilnošću i nastavak započetih projekata.
U Federaciji BiH, iako su cijene goriva u stalnom blagom porastu, trenutno nema planova za subvencioniranje. Ministar energetike Vedran Lakić istakao je da će se fokus biti na obnovi i izgradnji naftnih terminala u Živinicama i Mostaru kako bi se osigurale veće rezerve nafte i derivata za buduće krize. Međutim, ove investicije neće donijeti trenutno olakšanje građanima koji već sada plaćaju znatno više za gorivo. Vlada FBiH također se zadužuje na međunarodnom tržištu, s planiranim kreditom preko 1,5 milijardi maraka.
