Građani Bosne i Hercegovine suočavaju se s alarmantnim rastom dugova i sve višim troškovima života, što ih gura u siromaštvo. Ukupno kreditno zaduženje stanovništva kroz nenamjenske potrošačke kredite premašilo je 10,3 milijarde konvertibilnih maraka, dok je sindikalna potrošačka korpa dostigla zabrinjavajućih 3.300 KM, što je više nego dvostruko od prosječne plaće. Ovaj nesrazmjer između primanja i izdataka jasan je pokazatelj slabljenja životnog standarda.
Prema podacima Centralne banke BiH, nenamjenski potrošački krediti iznosili su 10 milijardi i 312,9 milijuna maraka na kraju veljače. Ovaj iznos predstavlja značajan porast u odnosu na kraj 2015. godine, kada je iznosio 5 milijardi i 663,9 milijuna maraka. U samo desetak godina, zaduženje je naraslo za 4,7 milijardi maraka, što nedvosmisleno ukazuje na sve veću potrebu građana za kreditima kako bi pokrili osnovne životne troškove.
Istovremeno, potrošačka korpa neumoljivo raste. Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, u veljači ove godine njen iznos je dostigao 3.300,70 KM. Usporedbe radi, prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za mjesec prosinac 2025. godine iznosila je 1.664,00 KM, dok je minimalna plaća, prema Odluci Vlade Federacije BiH, bila 1.027,00 KM. To znači da prosječna plaća pokriva samo 50,42% sindikalne potrošačke korpe, dok minimalna plaća pokriva tek 31,12%.
Ova situacija jasno odražava nesklad između primanja i sve skupljeg života, prouzrokovanog, pored ostaloga, i snažnim inflacijskim udarima. Iako Bosna i Hercegovina ima aspiracije postati članica Europske unije, na unutarnjem planu nije napravila dovoljno reformskih aktivnosti kako bi osnažila konkurentnost svojeg gospodarstva i poboljšala kupovnu moć stanovništva. Posljedica je kontinuirano slabljenje životnog standarda građana.
Sindikalna potrošačka korpa, čija je svrha pratiti minimalne troškove života četveročlane obitelji (dvije odrasle osobe, jedno dijete srednjoškolskog i jedno osnovnoškolskog uzrasta), sastoji se od nekoliko ključnih kategorija. Najveći udio zauzima prehrana s 44,62%, slijede stanovanje i komunalne usluge s 13,34%, odjeća i obuća s 12,12%, obrazovanje i kultura s 11,21%, higijena i održavanje zdravlja s 7,2%, održavanje domaćinstva s 6,97% te prijevoz s 4,55%.
