Puna primjena Europskog sustava ulaska/izlaska (EES) na vanjskim granicama schengenskog prostora počinje ovog petka, 10. travnja. Iako se očekuje da će novi sustav donijeti modernizaciju graničnih kontrola, za građane Bosne i Hercegovine neće biti značajnih promjena, budući da Hrvatska već primjenjuje EES na svim svojim graničnim prijelazima. Unatoč tome, iz BIHAMK-a upozoravaju na mogućnost duljih zadržavanja na graničnim prijelazima zbog registracije putnika po novom sustavu.
Hrvatska, kao članica Europske unije i dio schengenskog prostora, već je integrirala EES u svoje granične procedure, što znači da se putnici iz Bosne i Hercegovine koji prelaze hrvatsku granicu već susreću s registracijom po novim pravilima. Međutim, općenito uvođenje sustava u cijelom Schengenu može rezultirati povećanim pritiskom i potencijalnim gužvama, osobito s obzirom na to da BIHAMK svakodnevno obavještava vozače o mogućim duljim zadržavanjima pri ulasku i izlasku iz zemalja Europske unije.
Novi sustav ulaska/izlaska (EES) započeo je s radom 12. listopada 2025. godine, a europske zemlje koje ga upotrebljavaju, sustav su postupno uvodile na svojim vanjskim granicama, odnosno, prikupljanje podataka postupno su uvodile na graničnim prijelazima kako bi ga u potpunosti provele do 10. travnja ove godine. EES je automatizirani IT sustav namijenjen registraciji državljana trećih zemalja pri svakom prelasku vanjskih granica europskih zemalja koje ga primjenjuju, a radi kratkotrajnog boravka. “Državljanin treće zemlje” odnosi se na putnika bez državljanstva EU, Islanda, Lihtenštajna, Norveške ili Švicarske, dok “kratkotrajni boravak” podrazumijeva razdoblje do 90 dana unutar bilo kojeg razdoblja od 180 dana, koje se računa kao jedinstveno za sve zemlje EES-a.
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske nedavno je podsjetilo da je Hrvatska, osim turističke, i tranzitna zemlja za velik dio državljana istočne i južne Europe, što rezultira intenzivnim prometom na graničnim prijelazima, posebno tijekom vikenda, praznika i godišnjih odmora. Iz MUP-a ističu da infrastrukturna ograničenja, kako s hrvatske tako i s bosanskohercegovačke strane (npr. mostovi preko rijeke Save), često stvaraju “usko grlo” koje onemogućava smanjenje kolona pri pojačanom prometu. Duga čekanja na određenim prijelazima sa Srbijom i BiH, na ulasku i izlasku, bila su prisutna i prije uvođenja EES-a.
Kako bi utjecaj registracije u EES-u na produljenje čekanja bio sveden na najmanju moguću mjeru, unatoč nešto duljoj proceduri granične kontrole za državljane trećih zemalja, MUP je poduzeo mjere poput određivanja i označavanja traka namijenjenih za registraciju u EES-u, uporabe mobilnih uređaja za uzimanje biometrije na prometnim trakama te reorganizacije posla.
Unatoč izazovima, EES donosi i brojne prednosti. Sustav će zamijeniti putovnicu s pečatima digitalnim sustavom, što će rezultirati modernijim i učinkovitijim graničnim kontrolama te ubrzati procese. Putnicima će omogućiti jednostavnija i brža prekogranična putovanja zahvaljujući bržim kontrolama i mogućnostima korištenja samoposlužnog sustava. Također, EES ima za cilj sprečavanje nezakonitih migracija bilježenjem ulazaka i izlazaka pomoću otisaka prstiju i prikaza lica, sprječavajući prekoračenje dopuštenog boravka i zloupotrebe identiteta. Konačno, sustav će povećati sigurnost u schengenskom području omogućavajući graničnim službenicima i tijelima za izvršavanje zakonodavstva pristup važnim informacijama o putnicima, čime se pomaže u otkrivanju sigurnosnih rizika i borbi protiv kriminala i terorizma.
