Građanske inicijative, udruge i zborovi građana s područja Livna, Tomislavgrada i Kupresa pokreću peticiju kojom traže petogodišnji moratorij na izdavanje dozvola za gradnju novih energetskih postrojenja u Hercegbosanskoj županiji (HBŽ). Potpisivanje peticije bit će organizirano u Livnu i Tomislavgradu od 4. do 31. kolovoza, a organizatori navode kako je moratorij nužan zbog kaotičnog stanja nastalog ulaskom u projekte obnovljivih izvora energije bez dovoljno informacija, kvalitetnog prostornog planiranja i procjene kumulativnog utjecaja na okoliš.
Ivan Prljević iz KODD-a istaknuo je da bi se u tih pet godina trebali poboljšati prostorni planovi, okončati sudski postupci, urediti zakoni i podzakonski akti te pronaći način da se prirodni resursi koriste na dobrobit zajednice, a ne za ekstremno velike profite uskog kruga ljudi. Organizatori upozoravaju na višegodišnju devastaciju prostora uslijed gradnje vjetroelektrana, solarnih elektrana i drugih industrijskih projekata, posebno izdvajajući područja Tušnice, Jelovače, Ivovika, Šujice, Livanjskog polja i Kupreške visoravni.
Peticijom se traži zaustavljanje svih aktivnosti povezanih s izdavanjem dozvola na općinskoj i županijskoj razini te pripremnim radnjama za gradnju novih energetskih postrojenja. Ove aktivnosti trebale bi biti obustavljene dok se ne okončaju sudski sporovi, definiraju vrijedna prirodna područja i izrade elaborati zaštite izvorišta i vodocrpilišta.
Osim moratorija, inicijative zahtijevaju i izradu strategije dodjele koncesija s jasno određenim kapacitetima te okolišnim i prostornim kriterijima. Traže se i izmjene prostornih planova za projekte na osjetljivim lokacijama, uspostava neovisnog građanskog nadzora tijekom gradnje i rada postrojenja te praćenje obvezne sanacije terena nakon isteka koncesija.
Jedan od ključnih zahtjeva odnosi se i na koncesijske naknade. Organizatori smatraju neprihvatljivim model prema kojem je Vlada HBŽ-a predvidjela raspon naknada od dva do deset posto te traže da minimalna naknada za projekte obnovljivih izvora energije iznosi 15 posto. Prljević naglašava da bi razlika za županijski i općinske proračune mjerila milijunima maraka godišnje, što bi omogućilo ozbiljan razvoj kraja, od demografskih mjera i povratka do obrazovanja i razvojnih projekata.
Udruge također upozoravaju na nedovoljnu dostupnost dokumentacije o koncesijama i tvrde da građani nisu na vrijeme uključeni u procese odlučivanja. Prljević ističe kako javna uprava nema pravo sakriti nikakvu informaciju od javnosti te da su, po njegovu mišljenju, u tom procesu zakazale sve razine vlasti, posebno lokalne zajednice. Kao primjer neusklađenosti propisa naveo je da je u Livnu za građansku inicijativu dovoljno 500 potpisa, dok bi u Tomislavgradu za razmatranje peticije na Općinskom vijeću trebalo prikupiti oko 4200 potpisa.
Peticiju podupiru građanske inicijative „Zaštitimo izvore Mandeka“ i „Spasimo naš kraj“, Udruga „Dinarica“, Centar za građansku suradnju Livno, zborovi građana više mjesnih zajednica, udruge s područja Buškog blata, Kupresa i Tomislavgrada te nekoliko planinarskih, lovačkih i zavičajnih organizacija.
