Uprkos i dalje atraktivnim plaćama i brojnim otvorenim pozicijama u Njemačkoj, gdje iskusni porezni savjetnici mogu mjesečno zaraditi i više od 7.000 eura bruto, interes radnika iz Bosne i Hercegovine za odlazak u inozemstvo službenim kanalima nastavlja da opada. Podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH pokazuju da je u prvih sedam mjeseci ove godine putem te institucije u Njemačkoj zaposleno svega 17 osoba, dok je u istom periodu prošle godine taj broj iznosio 51 radnik, i to isključivo medicinsko osoblje.
Njemačka se suočava s ozbiljnim nedostatkom poreznih savjetnika, procjenjuje se da ih fali između 14.000 i 25.000, što ovo zanimanje svrstava među deset najtraženijih na njemačkom tržištu rada. Međutim, važeći međudržavni sporazum između dvije zemlje trenutno omogućava zapošljavanje samo medicinskih tehničara i medicinskih sestara, što dodatno sužava obim posredovanja.
Sličan trend pada bilježi se i kada je riječ o Sloveniji. U prvoj polovini ove godine bh. državljanima izdato je 5.201 radnih dozvola, od čega 2.218 novih, dok je u istom periodu prošle godine izdato 5.996 dozvola, uključujući 2.465 novih. Profil radnika koji odlaze ostao je nepromijenjen, a najtraženiji su vozači kamiona, zavarivači, zidari, armirači i građevinski radnici.
Stručni saradnik za odnose s javnošću Agencije za rad i zapošljavanje BiH Boris Pupić ističe da Agencija isključivo posreduje za osoblje koje se nalazi na evidenciji nezaposlenih, te da ne raspolaže podacima o ukupnom broju građana koji odlaze u inozemstvo mimo međudržavnih sporazuma.
Predsjednik Regionalne gospodarske komore Doboj Radovan Pazurević upozorava da podatke o visokim plaćama u Njemačkoj treba uzimati s rezervom, jer se ekonomske prilike u toj zemlji mijenjaju. Kako navodi, od ljudi koji tamo žive čuje se da je danas znatno teže nego prije deset ili 15 godina, te da se Evropa suočava s ozbiljnim ekonomskim izazovima. Ipak, ohrabrujućim smatra što pritisak odlaska radnika više nije toliko izražen kao prije četiri ili pet godina.
S druge strane, domaći poslodavci već sada osjećaju ozbiljne posljedice manjka radne snage. Pazurević naglašava da nema viška radne snage te da se ljudi jednostavno ne javljaju na oglase za posao, iako su radna mjesta stalno otvorena. Zbog toga poslodavci sve više pribjegavaju zapošljavanju stranih radnika, prvenstveno iz azijskih zemalja.
U Njemačkoj gotovo dvije trećine poreznih savjetnika, odnosno oko 59.000 stručnjaka, radi kao samostalni poduzetnici u vlastitim uredima. Njihova zastupljenost značajno varira od grada do grada – dok u Düsseldorfu na 10.000 stanovnika dolazi oko 45 poreznih savjetnika, u Salzgitteru ih je svega dvoje.
