Vozači u Njemačkoj suočavaju se s novčanom kaznom od 75 eura i jednim bodom u Flensburgu ako tijekom vožnje koriste aplikacije koje upozoravaju na radare i nadzorne kamere. U određenim okolnostima, policija ima pravo provjeriti mobitel vozača, a u slučaju osnovane sumnje, uređaj može biti i privremeno oduzet radi osiguranja dokaza. Ključno je da uporaba takvih tehničkih uređaja, uključujući aplikacije na pametnim telefonima, tijekom vožnje u Njemačkoj nije dopuštena, što je regulirano člankom 23. stavkom 1c Zakona o cestovnom prometu (StVO).
Zabrana se odnosi na svaki tehnički uređaj čija je svrha prikazivanje ili ometanje mjera nadzora prometa, što uključuje i aplikacije na pametnim telefonima i navigacijskim uređajima. Nije dovoljno samo da aplikacija bude instalirana; problem nastaje kada je aktivna, radi u pozadini ili je spremna za automatsko upozoravanje na mjere nadzora prometa. Čak i suputnik ne smije koristiti takvu aplikaciju kako bi upozoravao vozača. S druge strane, opće prometne informacije koje se emitiraju putem radija nisu zabranjene, budući da nisu automatski povezane s trenutačnim položajem vozila i konkretnom nadzornom kamerom. Stoga, vozači bi trebali potpuno isključiti aplikaciju, a ne samo ostaviti je otvorenu u pozadini.
Sama činjenica da je aplikacija za upozoravanje na radare instalirana na telefonu ne daje policiji automatski pravo pregledavati cijeli uređaj. Ključno je postojanje konkretne sumnje da je aplikacija bila aktivna tijekom vožnje. Stručnjak za prometno pravo Uwe Lenhart navodi da početna sumnja može postojati ako policijski službenici primijete, primjerice, naglo smanjenje brzine neposredno prije radarske kontrole ili ako tijekom kontrole vide otvorenu aplikaciju na zaslonu mobitela. U takvim okolnostima policija može poduzeti daljnje mjere radi utvrđivanja prekršaja.
Ako postoji osnovana sumnja da je mobitel korišten za nedopušteno upozoravanje na radarske kontrole, uređaj može biti osiguran kao mogući dokaz. Međutim, to ne znači da policija tijekom svake prometne kontrole smije nasumično pregledavati sadržaj mobitela. Njemački autoklub ADAC upozorava na pitanje razmjernosti, ističući da pametni telefon ima brojne druge funkcije, zbog čega je pitanje oduzimanja ili pretrage telefona pravno osjetljivo i ovisi o okolnostima konkretnog slučaja. U određenim situacijama, stručnjaci smatraju da kao moguća mjera može doći u obzir i brisanje aplikacije.
Ako policijski službenici zatraže predaju mobitela, važno je ostati miran. Prema prometnom odvjetniku Lenhartu, vozač može odbiti predati telefon ako ne postoji prepoznatljiv razlog ili konkretna sumnja da je počinio prekršaj. Vozač također nije dužan iznositi izjave kojima bi sam sebe teretio, ali je dužan dati podatke o svojoj osobi. Najvažnije je ne pokušavati na licu mjesta dokazivati nevinost raspravom s policijom.
Osim novčane kazne i boda u Flensburgu, vozači u Rheinland-Pfalzu od 2025. godine suočavaju se s takozvanim “Handy-Blitzerima”, sustavima koji mogu otkrivati vozače koji koriste mobitel tijekom vožnje, iako takav oblik nadzora još nije jedinstveno uveden na području cijele Njemačke. Primjer Karlsruhea, grada koji je 2025. godine bio na vrhu po prihodima od kazni povezanih s nadzorom brzine, prikupivši oko 13 milijuna eura godišnje, te s velikim brojem stacionarnih uređaja za nadzor brzine (oko tri na svakih 10.000 osobnih automobila), jasno pokazuje koliko su nadzorne kamere postale prisutne na njemačkim cestama. Stoga je za vozače pravilo jednostavno: aplikaciju za upozoravanje na radare tijekom vožnje treba isključiti kako bi se izbjegle kazne i potencijalno oduzimanje mobitela.
