Bosna i Hercegovina ove godine proživljava teške posljedice dugotrajne suše i ekstremnih temperatura, što je dovelo do spaljenih polja, drastično smanjenih prinosa i rastućih zabrinutosti za cijene hrane. Poljoprivrednici diljem zemlje suočavaju se s gubicima koji dosežu i do 90 posto za pojedine kulture, dok presušuju bunari i akumulacije, postavljajući pitanje dugoročne održivosti domaće proizvodnje u kontekstu klimatskih promjena.
Posljedice suše već su vidljive na desecima tisuća hektara obradivih površina. Posebno su pogođeni kukuruz, suncokret, soja, povrće i voće. Stočari upozoravaju na kritičan nedostatak hrane za stoku, dok se procjenjuje da bi ovogodišnji rod voća mogao biti i do 50 posto manji od očekivanih 40.000 tona. U nekim područjima, poput Tuzlanske županije, poljoprivrednici ne pamte ovakvu sušu, koja je presušila bunare i najviše pogodila povrtlarske i voćarske kulture te kasno zasijani kukuruz.
Slična je situacija i u Republici Srpskoj gdje voćari bilježe značajno smanjenje uroda. Plodovi su ostali sitniji i slabije kvalitete, a visoke temperature nalažu raniju berbu. Dodatni problem predstavlja presušivanje akumulacija koje su ključne za navodnjavanje voćnjaka. Bez vode, ugrožena je ne samo proizvodnja hrane za ljude, već i za životinje.
Manja domaća proizvodnja neizbježno će dovesti do veće potrebe za uvozom, što će stvoriti dodatni pritisak na cijene. Poljoprivrednici već predviđaju skuplje voće, dok ekonomisti očekuju da će se smanjeni prinosi preliti i na cijene mesa, mlijeka, ulja i drugih osnovnih namirnica.
Bosna i Hercegovina ulazi u ovu novu klimatsku stvarnost nedovoljno pripremljena. Jedan od ključnih nedostataka je nedostatak sustavnih ulaganja u vodnu infrastrukturu i sustave za navodnjavanje. Tamo gdje navodnjavanje postoji, usjevi se znatno bolje drže, što jasno pokazuje važnost takvih investicija za otpornost domaće poljoprivrede.
Ono što se događa u BiH dio je mnogo šire europske priče. Suša više nije problem ograničen samo na Mediteran, a Europska agencija za okoliš upozorava da bi vrućina, nestašica vode i promjene uvjeta uzgoja mogle trajno promijeniti europsku poljoprivredu. Predviđa se da neke kulture u budućnosti više neće biti moguće uzgajati u pojedinim dijelovima kontinenta, dok se istodobno širi rizik od nestašice hrane.
