Bosna i Hercegovina suočila se 2026. s jednim od najdugotrajnijih i najintenzivnijih toplinskih valova otkako postoje instrumentalna mjerenja, a meteorolog Nedim Sladić u svojoj analizi upozorava da je riječ o scenariju koji odgovara svijetu toplijem za 3°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, Mostar i Bihać zabilježili su najtoplije ljeto u povijesti mjerenja, dok je Sarajevo zabilježilo svoje treće najtoplije ljeto, uz tek polovicu prosječne mjesečne količine padalina.
U kolovozu 2026. prosječna maksimalna temperatura zraka u Mostaru iznosila je nevjerojatnih 39,5°C, dok je višegodišnji prosjek za taj mjesec tek malo ispod 33°C. Sladić ističe kako je ovo ljeto najviše sličnosti imalo s onim iz 2003. godine, koje je do prije četvrt stoljeća bilo najtoplije europsko ljeto još od 1540. godine. Upozorava da je vjerojatnost ljeta poput ovog iz 2026. sada veća za 55% u odnosu na predindustrijsko razdoblje te da se takvi ekstremi više ne događaju svakih pola stoljeća, nego gotovo svako drugo ljeto.
U posljednjih sedam godina, čak pet ljeta svrstano je među deset najtoplijih u Bosni i Hercegovini otkako postoje mjerenja. Iako pojedinci podsjećaju na ekstreme iz 1540., 1616. i 1727. godine, ključna je razlika u sve većoj učestalosti takvih ljeta, što prijašnja klima nije dozvoljavala. Posljedice ekstremne vrućine osjećaju se ne samo zdravstveno, već i u poljoprivredi, šumarstvu i ekonomiji.
Ovo ljeto ostat će upamćeno i po požarima i suši koji su pogodili ne samo Hercegovinu, već i područja širom Bosne, približavajući se gradovima i kućnim pragovima na mjestima gdje ih se najmanje očekivalo. Sladić zaključuje kako je vrijeme za preispitivanje otpornosti infrastrukture, zaštite prirodnih resursa, šumskih prostranstava, poljoprivrednika, vatrogasaca i rijeka, izražavajući nadu da sljedeći tekst neće morati pisati o bujičnim ili poplavama širih razmjera.
