Više građana u Bosni i Hercegovini koji su tijekom 2026. godine ostvarili pravo na starosnu mirovinu, s navršenih 65 godina života i 19 godina mirovinskog staža, suočilo se s nedoumicama nakon što su dobili rješenja o mjesečnom iznosu od približno 415 KM. Ova situacija izazvala je zbunjenost jer je na službenoj stranici Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje jasno navedeno da najniža starosna mirovina za korisnike s manje od 20 godina staža iznosi 451,22 KM, što je znatno više od iznosa koji im je dodijeljen.
Problem se javlja nakon izmjena Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, konkretno članka 81., koje su usvojene u siječnju 2026. godine na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike. Prije ovih izmjena, osobe koje su ispunile uvjet od najmanje 15 godina staža i 65 godina života imale su pravo na jedinstvenu najnižu mirovinu, koja nakon posljednjih usklađivanja iznosi približno 692 KM. Novim modelom uvedeno je više kategorija najnižih starosnih mirovina, ovisno o duljini mirovinskog staža, pri čemu zajamčeni postotak raste od 60 posto za manje od 20 godina staža do 95 posto za 40 i više godina. Za osobe s manje od 20 godina staža, najniža mirovina ne može biti niža od 60 posto prosječne mirovine isplaćene za prosinac prethodne godine, usklađene u godini ostvarivanja prava.
Građani se zbog spornih rješenja obraćaju i federalnom zastupniku Admiru Čavaliću, jednom od zastupnika koji su od Ustavnog suda Federacije BiH zatražili ocjenu ustavnosti izmijenjenog članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Čavalić je najavio da će od Federalnog zavoda MIO/PIO zatražiti precizne podatke o broju novih umirovljenika u svakoj kategoriji, s manje od 20 ili 25 godina staža, koji primaju mirovine koje bi načelno trebale iznositi 451 KM, kao i onih koji primaju mirovinu blizu sadašnjoj najnižoj, s obzirom na to da nisu svima uplaćivani jednaki doprinosi.
Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić izjavio je sredinom kolovoza da bi osobama koje odlaze u mirovinu sa 65 godina života i između 15 i 20 godina staža, prema čistom obračunu uplaćenih doprinosa, mirovina iznosila približno 280 KM. Prema njegovu objašnjenju, zahvaljujući načelu međugeneracijske solidarnosti, tim je korisnicima osiguran iznos od približno 451 KM. Međutim, protivnici izmjena upozoravaju da bi bez promjene članka 81. svi novi korisnici koji ispunjavaju zakonske uvjete imali pravo na jedinstvenu najnižu mirovinu od približno 692 KM, neovisno o tome imaju li 15, 20 ili 25 godina staža.
Zakon predviđa i iznimke kada se najniži iznos ne osigurava automatski. To se odnosi na osobe koje su ostvarile pravo na razmjerni dio mirovine prema međunarodnim ugovorima ili sporazumu između entitetskih nositelja mirovinskog osiguranja, kao ni korisnicima koji nemaju prebivalište u Bosni i Hercegovini, osim ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno. Bez uvida u pojedinačna rješenja, stoga, nije moguće zaključiti je li iznos od 415 KM posljedica pogrešnog obračuna, primjene zakonske iznimke ili nekog drugog razloga.
Poseban problem predstavljaju radnici kojima poslodavci godinama nisu uplaćivali doprinose. Dio njih formalno ima znatno manje evidentiranog staža od broja godina koje su stvarno proveli na radnome mjestu, a sada se suočavaju s mirovinama od 430 ili 450 KM. Federalni zavod MIO/PIO navodi da osoba kojoj u evidenciji nedostaju prijave ili odjave za određena razdoblja rada može podnijeti zahtjev za utvrđivanje staža osiguranja. Kao dokazi mogu se priložiti radna knjižica, rješenja o zasnivanju i prestanku radnog odnosa, podatci o plaćama i osiguranju, pravomoćne sudske odluke te drugi dokumenti kojima se može dokazati radni odnos.
Odgovor Federalnog zavoda MIO/PIO, koji se očekuje, trebao bi razjasniti zbog čega su pojedinim korisnicima s 19 godina staža određene mirovine niže od službeno objavljenog iznosa od 451,22 KM te koliko je takvih rješenja izdano od početka godine.
