Samo 3,1 posto mladih u Bosni i Hercegovini vjeruje političkim strankama, dok njih 48,1 posto izražava nepovjerenje, pokazalo je istraživanje “Političke pismenosti mladih u BiH” Instituta za razvoj mladih KULT. Istraživanje bilježi i kontinuirani pad izlaznosti mladih na izborima u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa, a kao ključni razlozi ne sudjelovanja u izbornom procesu navode se nepovjerenje u političke stranke, nezadovoljstvo ponuđenim kandidatima i slabije praćenje političkih događanja.
Podaci pokazuju da je na Lokalnim izborima 2020. godine glasalo 51,44 posto mladih, da bi dvije godine kasnije nešto više od 47 posto njih iskoristilo svoje biračko pravo na Općim izborima, dok je na Lokalnim izborima 2024. taj procenat iznosio 45,3 posto.
Prema rezultatima istraživanja, politika i politička dešavanja donekle ili izuzetno zanimaju 42,2 posto mladih, dok 38,5 posto navodi da ih politika donekle ili u potpunosti ne zanima. Muškarci su zainteresiraniji za politiku (48,4 posto) u odnosu na žene (35,8 posto). Interes za politiku raste s dobi, pa su među najzainteresiranijima mladi u najstarijoj dobnoj grupi od 25 do 30 godina, dok je najveće odbijanje zabilježeno kod mladih od 15 do 19 godina.
Nalazi fokusnih grupa pokazuju da se u pozadini učešća mladih u izbornom procesu uglavnom nalaze osjećaj građanske obaveze i želja da se utječe na promjene. Mladi lakše odlučuju dati glas političarima koji imaju vidljive rezultate ili nude jasna rješenja problema iz svoje nadležnosti. Također, otkriveno je i da nekada ispunjavaju svoju građansku dužnost i glasaju iako nemaju visoko mišljenje o političarima, što predstavlja oblik bunta.
Mladi koji ne sudjeluju u izborima, a imaju pravo glasa, navode da su demotivirani političkom ponudom, odnosno ponudom kandidata i stranaka za koje su mogli glasati. To znači da neizlazak na izbore nije samo posljedica manjka interesa za politiku, nego i procjene mladih da ponuđeni kandidati i političke opcije ne nude dovoljno razloga za njihovo učešće.
Rezultati istraživanja pokazuju i da 38,5 posto mladih nije u toku s političkim dešavanjima, uključujući političke kampanje stranaka, dok 17,9 posto prati samo političke subjekte koji ih zanimaju. Informacije o političkim dešavanjima “usput” putem medija prikuplja 28,6 posto mladih, a 15 posto njih trudi se biti u toku.
Više od trećine mladih (34,8 posto) navodi da ne čita programe stranaka prije glasanja. Od toga 19,7 posto kaže da programe nikada ne čita, dok 15,1 posto navodi da ih ne čita jer smatra da stranke ništa od obećanog neće ispuniti. S druge strane, 36,4 posto mladih kaže da čita programe stranaka i da na osnovu njih glasa, što pokazuje da kod dijela mladih postoji informiraniji oblik odlučivanja, ali i da je značajan dio mladih nepovezan s formalnim programima političkih stranaka.
Kada je riječ o ispunjavanju predizbornih obećanja, više od trećine mladih (38,4 posto) smatra da političari nakon osvajanja mandata uglavnom ne ispunjavaju ono što su obećali prije izbora. Njih 16,8 posto smatra da obećanja uopće ne ispunjavaju, a 25,8 posto da ih djelomično ispunjavaju. Samo 1,1 posto mladih smatra da političari u potpunosti ispunjavaju svoja obećanja, priopćeno je iz Instituta za razvoj mladih KULT.
