Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru postao je jedno od atraktivnijih odredišta za strane studente medicine, a trenutno na studiju na engleskom jeziku studira 122 studenta, od kojih su 107 strani državljani. Najviše ih dolazi iz Njemačke, ali među zemljama porijekla su i Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarska, Slovenija, Hrvatska, Poljska, Francuska, Norveška i Švedska. Studijski program na engleskom jeziku pokrenut je 2018. godine, a od 2022. godine, nakon unapređenja organizacije i intenzivnije međunarodne promocije, Fakultet redovno popunjava planiranu upisnu kvotu od 30 studenata, što u prvim godinama nije bio slučaj.
Iz Fakulteta kao glavne prednosti koje strani studenti prepoznaju izdvajaju nastavu u manjim grupama, neposredan kontakt s profesorima i model integrirane blok-nastave, u kojem se studenti posvećuju jednom predmetu i ispit polažu neposredno nakon završetka nastave. Poseban značaj pridaju kliničkoj obuci u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, gdje studenti imaju mogućnost praktičnog rada i neposrednog stjecanja iskustva s pacijentima. Uz obrazovne prednosti, među razlozima zbog kojih biraju Mostar navode se i niži troškovi života, sigurnost, klima, geografski položaj i mogućnost upoznavanja drugačijeg kulturnog okruženja.
Iskustva stranih studenata potvrđuju koliko su ti faktori važni pri odabiru studija. Jonathan Spiess iz Njemačke, student šeste godine medicine, kaže da je od djetinjstva želio postati liječnik, ali zbog izuzetno velike konkurencije nije uspio upisati medicinu na njemačkom sveučilištu. Zato je, kao i mnogi njemački studenti, počeo tražiti mogućnosti u inostranstvu i odlučio se za studijski program na engleskom jeziku. Uz pomoć organizacije koja mu je predstavila mogućnosti studiranja medicine izvan Njemačke, upoznao se s ponudom nekoliko sveučilišta, među kojima je bio i Mostar, grad za koji ranije nije čuo. Presudan je, kaže, bio način organizacije nastave, posebno blok-sistem u kojem se ispiti polažu nakon pojedinačnih predmeta, umjesto da se svi pripremaju na kraju semestra. Privukle su ga i male studentske grupe, dok je dodatna prednost bila blizina rodbine koju ima na Braču u Hrvatskoj.
Pred završetkom šestogodišnjeg studija, Spiess kvalitet obrazovanja ocjenjuje veoma pozitivno, posebno zbog praktičnog pristupa i dostupnosti profesora. Najveća prednost su male grupe, koje omogućavaju veoma ličan pristup, ističe, uz napomenu da studenti dobivaju mnogo pažnje, a profesori i liječnici uvijek su spremni pomoći i pokazati više. Smatra da ga je kombinacija teorijske nastave i kliničke prakse dobro pripremila za izazove liječničkog poziva, ali priznaje da studiranje u drugoj državi nosi i teškoće, posebno kada je riječ o jeziku. Najveći izazov bila mu je komunikacija s pacijentima, naročito na početku studija. Iako nastoji naučiti lokalni jezik i pohađa jezičke tečajeve, kaže da je uz zahtjevne obaveze na medicini teško dostići nivo na kojem je moguće potpuno tečno komunicirati u kliničkom okruženju.
Ipak, boravak u Mostaru omogućio mu je da mnogo bolje upozna Bosnu i Hercegovinu, njenu kulturu, povijest i način života. Posebno ga je, kaže, iznenadila otvorenost stanovništva i činjenica da ljudi pronalaze vremena za obitelj, prijatelje i druženja, što mu predstavlja važan predah od zahtjevnog studija. Ono što je ovdje doživio jest mnogo topline, gostoprimstva i snage, a upoznavanje ljudi, kulture, ali i teške povijesti ove zemlje bilo je veoma vrijedno iskustvo, kaže Spiess i dodaje da je sretan što studira u Mostaru.
Sličnu životnu priču ima i 29-godišnja Tamara Natschke iz njemačkog Aachena, koja je trenutno na petoj godini medicine u Mostaru. Prije dolaska u BiH završila je obrazovanje za medicinsku sestru i stekla diplomu prvog ciklusa iz primijenjenih sestrinskih nauka. Rad u zdravstvenom sistemu dodatno je učvrstio njenu želju da postane doktorica, ali ju je velika konkurencija pri upisu medicine u Njemačkoj navela da obrazovanje potraži u inozemstvu. Razmatrala je više država, a odlučila se za Mostar, između ostalog i zbog mediteranske klime i načina života.
Kao jednu od najvećih prednosti studija izdvaja mogućnost neposrednog razgovora s profesorima i liječnicima, ali i povezivanje teorijskog znanja s praktičnim radom. Posebno važnim smatra iskustvo koje je stekla tijekom kliničke prakse u Njemačkoj prošlog ljeta, kada je imala priliku provjeriti koliko je znanje stečeno u Mostaru primjenjivo u drugačijem zdravstvenom sistemu. Osjećala se dobro pripremljenom za rad u kliničkom okruženju, a liječnici s kojima je radila dali su joj pozitivne povratne informacije o njenom medicinskom znanju, što joj je pružilo dodatnu sigurnost da se znanje stečeno u Mostaru može primijeniti i u drugom zdravstvenom sistemu.
Prilagođavanje životu u BiH, dodaje, nije uvijek bilo jednostavno. Osim zahtjevnog studija, međunarodni studenti moraju se nositi s administrativnim postupcima, reguliranjem boravka, bankarskim uslugama i svakodnevnim obavezama u sistemu koji im u početku nije poznat. Dodatni izazov predstavlja činjenica da engleski jezik nije maternji jezik većine studenata, ali ni nastavnog osoblja, zbog čega povremeno dolazi do nesporazuma koji se, prema njenim riječima, uglavnom brzo razriješe. Uprkos tome, Mostar je s vremenom postao grad s kojim osjeća snažnu povezanost. Posebno je zavoljela kulturu ispijanja kafe, jer ljudi ovdje odvoje vrijeme, sjednu na kavu i provedu sat ili dva jednostavno razgovarajući i uživajući u trenutku. Svakodnevni život ima sporiji ritam i to joj, kako kaže, zapravo nedostaje kada se vrati u Njemačku.
Međutim, iako oboje studiranje i život u BiH opisuju kao pozitivno iskustvo, njihove profesionalne ambicije za sada su vezane za Njemačku. Spiess nakon diplomiranja planira povratak u matičnu zemlju, gdje želi nastaviti medicinsku karijeru i postati specijalista ortopedske kirurgije. Koliko god volio biti ovdje, planira se vratiti u Njemačku i tamo nastaviti medicinsku karijeru, a Mostaru i Bosni i Hercegovini poručuje da je zahvalan što su mu pružili priliku da studira medicinu i ostvari svoj san da postane liječnik. Povratak u Njemačku planira i Natschke, koja nakon diplomiranja namjerava proći potrebnu proceduru priznavanja kvalifikacije i nastaviti medicinsko usavršavanje, iako mogućnost da u budućnosti profesionalno ostane u BiH ne isključuje. Mostar je postao mjesto s kojim osjeća veliku povezanost, ali trenutno njeno poznavanje jezika nije na nivou na kojem bi željela da bude kako bi ovdje mogla raditi kao liječnik, posebno kada je riječ o komunikaciji s pacijentima, objašnjava Natschke.
Njihova iskustva ukazuju na jednu od važnih razlika između privlačenja stranih studenata i njihovog dugoročnog zadržavanja u zemlji. Dok BiH pojedinim mladim ljudima omogućava stjecanje obrazovanja koje nisu uspjeli započeti u matičnim državama, to ne znači da će nakon diplomiranja upravo ovdje nastaviti život. Iz Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru potvrđuju da se najveći broj njihovih stranih diplomaca vraća u matične zemlje. Značajan dio bivših studenata zaposlen je u Njemačkoj, Hrvatskoj, Švicarskoj i drugim europskim državama, dok je nekolicina ostala u BiH, a jedna bivša studentica profesionalnu karijeru nastavila je u Australiji, navode iz mostarskog Sveučilišta.
Pitanje koliko BiH uspijeva zadržati strane diplomce posebno je značajno kada se uzme u obzir i postojeći zakonodavni okvir. Iz Ministarstva sigurnosti BiH za Fenu EU pojašnjavaju da su, prema Zakonu o strancima, strani državljani nakon završetka visokog obrazovanja dužni napustiti zemlju, a ukoliko žele zasnovati radni odnos u BiH, moraju pokrenuti postupak za odobravanje privremenog boravka po osnovu rada. Za takav boravak potrebna je odgovarajuća radna dozvola koju izdaje nadležni organ u Federaciji BiH, Republici Srpskoj ili Brčko distriktu, pri čemu zahtjev za izdavanje radne dozvole podnosi poslodavac, pojašnjavaju. U skladu s propisanim uvjetima, strani diplomci mogu podnijeti zahtjev za odobrenje boravka radi rada putem diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH, odnosno nakon ponovnog ulaska u zemlju po osnovu odgovarajuće vize ili bezviznog režima. Koliko stranih studenata nakon završetka obrazovanja promijeni osnov boravka i ostane živjeti i raditi u BiH, međutim, nije poznato.
Podaci institucija i iskustva studenata pokazuju da Bosna i Hercegovina već privlači različite grupe međunarodnih studenata, od mladih iz susjednih država koji tradicionalno studiraju na njenim univerzitetima, do studenata iz zapadne Europe i Azije koji u domaćim programima na engleskom jeziku pronalaze mogućnost stjecanja željenih kvalifikacija.
