Cijene stanova u Bosni i Hercegovini i dalje rastu, a jaz između onoga što tržište traži i onoga što građani mogu priuštiti sve je izraženiji. Dok investitori, kupci iz dijaspore i oni koji u nekretninama vide oblik ulaganja i štednje održavaju potražnju, mladi parovi i građani s prosječnim primanjima sve teže dolaze do vlastitog doma. Stručnjaci pritom ne očekuju nagli pad cijena, već nastavak rasta uz mogućnost postupne stabilizacije tržišta tijekom sljedećih godina.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna cijena prodanih novih stanova u prvom tromjesečju 2026. iznosila je 3701 KM po kvadratnom metru, što je 20 posto više od prosjeka ostvarenog tijekom 2025. i 20,4 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Istodobno je broj prodanih novih stanova porastao za 59,4 posto u odnosu na prvo tromjesečje 2025., što pokazuje da visoke cijene zasad nisu zaustavile potražnju, piše Večernji list BiH.
Razmjeri poskupljenja posebno su vidljivi u većim gradovima. Prema procjenama sudionika tržišta nekretnina, cijene stanova u pojedinim urbanim sredinama od 2022. do kraja 2026. približile su se dvostrukim vrijednostima. Na rast su utjecali povećana potražnja, poskupljenje građevnog materijala, skuplje zemljište i radna snaga, ali i kretanja na međunarodnom tržištu nekretnina. Dragan Milanović, predsjednik Udruge posrednika u prometu nekretnina RS-a, objašnjava da su cijene 2022. naglo porasle za približno 30 do 40 posto, ponajprije zbog posljedica rata u Ukrajini i poskupljenja građevnih materijala, nakon čega je tijekom 2023. uslijedila stabilizacija, a potom postupniji rast.
Razlike među gradovima i lokacijama su velike. U Sarajevu se cijene kreću od 3000 do čak 12.000 KM po kvadratnom metru, ovisno o lokaciji, kvaliteti gradnje i sadržajima. U Banjoj Luci kvadrat novogradnje na periferiji stoji oko 3500 KM, dok u središtu grada doseže 7000 KM i više. Takve cijene za velik dio stanovništva znače da kupnja stana više nije samo pitanje štednje i dugoročnog planiranja, nego i mogućnosti zaduživanja te pomoći obitelji.
Tržište ne pokreću samo građani koji žele riješiti stambeno pitanje. Značajan dio potražnje dolazi od investitora i dijaspore. Haris Kadić, certificirani agent za nekretnine, za Forbes BiH naveo je kako je tijekom 2026. bio primjetan dolazak velikog broja ljudi iz SAD-a i Kanade, među kojima su bili i kupci nekretnina. Prema njegovim podacima, tržište nekretnina u BiH tijekom 2025. vrijedilo je 3,27 milijardi KM, a potpisano je 41.570 kupoprodajnih ugovora. Oko 30 posto tržišta financirano je stambenim i hipotekarnim kreditima, dok je preostalih 70 posto, odnosno približno 2,27 milijardi KM, financirano vlastitim sredstvima kupaca. Takva struktura tržišta dodatno otežava položaj građana koji ovise o redovitim plaćama i kreditima.
Ipak, postoje naznake da bi se tržište u sljedećem razdoblju moglo postupno uravnotežiti. Kadić očekuje da bi se tijekom 2027. na tržištu mogao pojaviti veći broj stanova iz starije gradnje, jer bi dio kupaca koji su kupili stanove u novim zgradama mogao prodati svoje dosadašnje nekretnine, čime bi se povećao izbor za zainteresirane kupce. U Mostaru je, prema njegovim podacima, trenutačno u izgradnji 380 stanova, dok se u Banjoj Luci gradi više od 1500, a u Istočnom Sarajevu više od 2000 stambenih jedinica. Međutim, velik dio stanova u novogradnji već je prodan ili rezerviran, pa se njihov utjecaj na dostupnost nekretnina neće nužno osjetiti odmah.
Kadić smatra da bi povećanje ponude moglo omogućiti kupcima da lakše uspoređuju više nekretnina i da cijene postanu stabilnije. Ipak, stabilizacija ne znači i pojeftinjenje. Prema procjenama stručnjaka koje prenosi Fena, cijene stanova u BiH mogle bi nastaviti rasti između 3 i 7 posto godišnje. Za mnoge koji tek pokušavaju riješiti stambeno pitanje najveći izazov tako više nije samo pronaći odgovarajući stan, nego prikupiti novac za njega prije nego što cijene ponovno porastu.
