Bosna i Hercegovina uvozi gotovo 80 posto hrane koju potroši, dok domaća proizvodnja podmiruje tek petinu potreba, upozoravaju stručnjaci i proizvođači. Jesenja sjetva na oranicama širom zemlje i ove je godine skuplja nego ranije, a nepovoljne vremenske prilike dodatno otežavaju proizvodnju hrane, čineći je sve zahtjevnijom i neizvjesnijom, piše BHRT.
Visoki troškovi, niske otkupne cijene i snažan uvoz tjeraju mnoge poljoprivrednike da odustanu od proizvodnje. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, samo u prvih šest mjeseci ove godine na uvoz mesa, voća, povrća, mliječnih proizvoda i živih životinja potrošeno je više od 720 milijuna maraka. Najviše se uvoze meso, voće i povrće, mlijeko i jaja.
Dražen Jović iz Poljoprivrednog dobra “Semberija” iz Bijeljine ističe da je prehrambena sigurnost stanovništva važnija od bilo koje druge sigurnosti. “Što se tiče pšenice, mi proizvodimo negdje oko polovine potreba, to je veliki problem. Bili smo svjedoci u vrijeme korone kako su nam za par dana police marketa bile apsolutno prazne”, rekao je Jović.
Jovan Vasilić iz Udruge potrošača “Zvono” iz Bijeljine upozorava na neusklađenost zakonskih regulativa. “Mi uvijek garantirano uvozimo onu hranu koja je na isteku roka trajanja. Na primjer, kad je u pitanju zamrznuto meso, u EU se šest mjeseci može držati zamrznuto, kod nas godinu dana”, naveo je Vasilić.
Da bi se smanjila zavisnost od uvoza, potrebno je najprije utvrditi šta i koliko možemo sami proizvesti, a zatim osigurati uvjete da domaći proizvođači opstanu i razvijaju proizvodnju, smatraju sugovornici. Sreten Vučković iz Odjeljenja za poljoprivredu Grada Bijeljina naglašava potrebu za sveobuhvatnom analizom. “Nama je potrebna jedna sveobuhvatna analiza kada je u pitanju RS i BiH da vidimo koliko smo samodovoljni, odnosno koliko nismo samodovoljni i koje potrebe podmirujemo, a koliko moramo da uvozimo i da tu pronalazimo balans, kao i da različitim mehanizmima nadležne institucije utiču”, istakao je Vučković.
Dok domaći proizvođači traže način da opstanu na tržištu, uvozna zavisnost postaje i pitanje ekonomske sigurnosti. Ekonomist Sanel Halilbegović upozorava da će se povećanje cijena i troškova prenijeti na krajnje korisnike. Najveću cijenu zavisnosti od uvoza na kraju plaćaju građani, jer osim što hranu plaćaju sve skuplje, u slučaju ozbiljnijih globalnih kriza i poremećaja na tržištu mogli bi se suočiti sa situacijom da ni po tako visokim cijenama neće moći da je kupe.
