Nakon 36 godina provedenih u Njemačkoj, Said i Raza Kličić vratili su se u rodni Cazin, uvjereni da se i u Bosni i Hercegovini može pristojno zaraditi za porodicu. Njihova priča dio je sve češćih primjera povratka ljudi koji su decenijama živjeli i radili u inostranstvu, a koji iskustvo i znanje žele iskoristiti u svom kraju. Da se broj povratnika povećava, potvrđuju i u Službi za zapošljavanje Unsko-sanske županije, gdje istovremeno bilježe znatan pad broja osoba oglašenih za rad u inostranstvu.
Said je tokom godina u inostranstvu izgradio profesionalnu karijeru kuhara. Radio je na različitim destinacijama, sticao iskustvo i kuhao za vrhunske sportaše i učesnike velikih međunarodnih natjecanja. Ipak, želja za povratkom u zavičaj, kako kaže, godinama ga je vukla. “Onda smo se ja i supruga odlučili da dođemo tu u zavičaj gdje smo rođeni, gdje smo se i upoznali, gdje smo osnovali obitelj”, rekao je Said.
Ono što su po povratku zatekli, kaže, mnogo je drugačije od vremena kada su odlazili. Smatra da su standardi danas bolji, da Cazin ima sadržaje i mogućnosti kojih ranije nije bilo, te da se i u Krajini može pronaći posao i pristojno zaraditi za porodicu. “Uglavnom imamo radna mjesta da čovjek dođe i kaže danas ‘ja mogu da radim da zaradim za svoju familiju, isto kao što zaradim gore’. U Njemačkoj su plaće veće, ali su veći i troškovi, sve veći izdaci”, istaknuo je.
Povratak za njih nije značio samo vraćanje starom načinu života. Said na vlastitom imanju želi razviti gastronomsku ponudu koja bi spojila bogatu kuhinju, domaće proizvode i prirodu. Raza je već uključena u domaću proizvodnju, a njihovi proizvodi redovno se nude kupcima na pijaci. “Nas dvoje proizvodimo sve što imamo u našem voćnjaku. Neke stvari moramo kupiti i nabaviti. Gledamo da je domaće i dobro. Pravimo marmeladu, sokove, namaze razne. Ja sam inače na tržnici, ja već imam neki dio za sebe, neke sreće i nekog užitka i nekog rada”, ispričala je Raza.
U Službi za zapošljavanje Unsko-sanske županije potvrđuju da se broj onih koji se nakon boravka u inostranstvu vraćaju povećava. Istovremeno, broj osoba oglašenih za rad u inostranstvu smanjen je sa više od 600 u 2022. godini na 135 u ovoj godini. Nedžad Veladžić iz Zavoda za zapošljavanje Unsko-sanske županije posebno je izdvojio mjeru poduzetništva za mlade. “Što se tiče 2026. godine, posebno ću naglasiti mjeru poduzetništva za mlade gdje imamo oko 10 posto osoba koje su koristile tu mjeru, jer su povratnici iz inostranstva”, rekao je Veladžić.
Za Saida i Razu povratak je bio odluka da iskustvo, znanje i planove izgrade tamo gdje su njihove životne priče počele. Onima koji još razmišljaju o povratku, Raza poručuje da ne čekaju predugo. “Svakome kažem vratite se što prije. Nemojte gubiti vrijeme, jer prelijepo je i osim toga može se naći, uvijek se može naći neki put”, zaključila je.
