Povećanje najniže plaće u Republici Srpskoj i dalje je otvoreno pitanje o kojem poslodavci i sindikati imaju dijametralno suprotne stavove. Dok poslodavci smatraju da je gornja granica povećanja 5%, sindikalci traže rast najniže plaće od 12 do 14 posto. Ministar rada Radan Ostojić nedavno je priznao da su ti stavovi suprotni, ali je poručio da će doći do njihova približavanja i da će najniža plaća biti utvrđena na zadovoljstvo i radnika i poslodavaca.
Ako bi se primijenio prijedlog poslodavaca, najniže plaće porasle bi između 50 i 70 KM, dok bi prema postotcima koje predlaže sindikat rast iznosio od oko 140 do 220 KM. U Savezu sindikata Srpske za Srpskainfo objašnjavaju da je ovaj raspon postotaka odabran kako bi se napravila razlika između stručnih sprema.
Trenutačno minimalna plaća za NK radnike iznosi 1.000 KM, za treći stupanj SSS 1.050 KM, a za četvrti stupanj SSS 1.100 KM. Najniža plaća za VŠS je 1.350 KM, a za VSS 1.450 KM. Predsjednik Saveza sindikata Srpske Goran Stanković ističe da je sada razlika u najnižoj plaći između NK i KV samo 50 KM, kao i između KV i SSS, te da sindikat želi postići veću razliku s obzirom na odgovornost posla, znanje i stručnost, koji trebaju biti više vrednovani. Kako kaže, činjenica je i da je razlika u iznosu najniže plaće između NK i VSS mala.
Stanković dodaje da proizvodnja počiva na KV i radnicima s VSS-om, zbog čega bi te dvije kategorije radnika trebale dobiti najznačajnije povećanje, jer su nositelji posla u najvećem broju djelatnosti, posebno u gospodarstvu. Upozorava da se stručni kadar u gospodarstvu ne može zadržati ako inženjer, tehnolog ili strojar radi za 1.450 KM, a povećanje od 5 posto koje nude poslodavci smatra mizerijom. Sindikalci također smatraju da za značajnije povećanje najnižih plaća ima mjesta i iz profita poslodavaca koji svake godine raste.
S druge strane, poslodavci upozoravaju da bi značajnije povećanje najnižih plaća moglo ugroziti mnoga poduzeća. Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Srpske Zoran Škrebić podsjeća da su i 2022., kada je povećana najniža plaća, upozorili na smanjenje broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji, što se i dogodilo – broj zaposlenih pao je sa skoro 60.000 na 47.000. Uz to je došlo do pada gospodarske aktivnosti u proizvodnji, porasta inflacije i rasta vanjskotrgovinskog deficita. Škrebić upozorava da će se isti scenarij ponoviti ako najniže plaće ponovno porastu u značajnijem postotku.





