Vanjskotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine značajno je porastao u prvih deset mjeseci 2026. godine, dosegnuvši 12,1 milijardu konvertibilnih maraka. Iako je izvoz robe povećan za sedam posto, na 15,15 milijardi KM, uvoz je rastao brže, za 9,2 posto, te je iznosio 27,25 milijardi KM, pokazuju najnoviji podaci Agencije za statistiku BiH.
Ovakav trend rezultirao je povećanjem vanjskotrgovinskog robnog deficita za oko 1,3 milijarde KM u odnosu na isto razdoblje lani, kada je iznosio 10,8 milijardi KM. Konkretno, izvoz je porastao za gotovo milijardu KM, dok je uvoz zabilježio značajniji skok od oko 2,29 milijardi KM.
Europska unija i dalje je ključni trgovinski partner Bosne i Hercegovine, apsorbirajući oko 76 posto ukupnog bh. izvoza. Izvoz na tržište EU-a porastao je za 10,5 posto, dosegnuvši 11,55 milijardi KM, dok je uvoz iz zemalja članica Unije također zabilježio rast od 10,2 posto, na ukupno 16 milijardi KM.
Među pojedinačnim zemljama, Hrvatska je zadržala poziciju najvećeg izvoznog tržišta za robu iz BiH. Izvoz u susjednu zemlju porastao je za impresivnih 15,3 posto, približivši se iznosu od tri milijarde KM. Istodobno, BiH je iz Hrvatske uvezla robe u vrijednosti od 2,21 milijardu KM, što je rezultiralo robnim suficitom od oko 780 milijuna KM u razmjeni s ovim susjedom.
Na listi značajnih izvoznih destinacija slijedi Njemačka, u koju je BiH izvezla robe za 2,24 milijarde KM, što predstavlja rast od 9,3 posto. Austrija je na trećem mjestu s izvozom od 1,50 milijardi KM i porastom od 13,9 posto.
U međuvremenu, trgovina sa zemljama CEFTA-e bilježi suprotne trendove. Izvoz u ovu regiju smanjen je za 4,4 posto, na 2,34 milijarde KM, dok je uvoz porastao za 3,1 posto, dosegnuvši 3,18 milijardi KM. Unutar CEFTA-e, Srbija ostaje najveće izvozno tržište za BiH, iako je plasman robe u tu zemlju pao za 5,4 posto, na 1,49 milijardi KM. Izvoz u Crnu Goru smanjen je za 7,9 posto, na oko 539 milijuna KM, dok je izvoz u Sjevernu Makedoniju porastao za 15 posto, na oko 182 milijuna KM.
Kada je riječ o uvozu, Italija se istaknula kao vodeći izvor, s robom u vrijednosti od 3,75 milijardi KM uvezenom u BiH, što je zapanjujući porast od 29,1 posto u odnosu na lani. Slijede Njemačka s 2,95 milijardi KM i Kina s 2,93 milijarde KM. Zanimljivo je da je uvoz iz Kine porastao za 10,5 posto, dok je izvoz BiH u tu daleku zemlju iznosio tek oko 40 milijuna KM, što ukazuje na značajan disbalans.
Posebno je značajan podatak za listopad, koji je donio najveće mjesečne iznose i izvoza i uvoza u prvih deset mjeseci ove godine. BiH je u listopadu izvezla robe za 1,75 milijardi KM, što je 12,5 posto više nego u istom mjesecu lani. Istovremeno, uvoz je dosegnuo 3,10 milijardi KM, bilježeći porast od 13,8 posto. Samo u listopadu, uvoz je premašio izvoz za oko 1,34 milijarde KM, dodatno naglašavajući izazove s kojima se Bosna i Hercegovina suočava u vanjskotrgovinskoj razmjeni.





