Vijeće EU-a preporučilo kandidacijski status za BiH

Ministri za europske poslove preporučili su u utorak čelnicima država članica da dodijeli kandidatski status Bosni i Hercegovini. Odluku bi trebalo potvrditi Europsko vijeće odnosno čelnici država članica na svom summitu u četvrtak, piše hrt.hr.

Europa je svoje ispunila i sada je na BiH da ona ispuni svoje, bržim napretkom ne zbog EU-a, nego zbog svojih građana, izjavio je Varhelyi. BiH je sada kandidatska zemlja i sada trebamo ubrzati rad kako bismo tu zemlju uveli u Europsku uniju, dodao je.

Slijedom zaključaka Europskog vijeća od 23. i 24. lipnja 2022., te u svjetlu naknadne preporuke Komisije od 12. listopada 2022. Vijeće preporučuje da se Bosni i Hercegovini dodijeli status zemlje kandidatkinje, što treba potvrditi Europsko vijeće, kaže se u zaključcima koje je usvojilo Vijeće za opće poslove koje čini ministri za europske poslove država članica.

Dodaje se da to “podrazumijeva da se poduzimaju koraci iz preporuka Komisije u cilju jačanja vladavine prava, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, upravljanja migracijama i temeljnih prava. Odluku bi trebalo potvrditi Europsko vijeće, to jest čelnici država članica na svom samitu u četvrtak, 15 prosinca.

Varhelyi je rekao da je do ove odluke došlo slijedom pozitivne promjene političke klime u zemlji nakon izbora, gdje je ubrzan proces uspostave vlasti, ali i zbog geopolitičkih razloga.

Dva su razloga za ovu odluku, prvi je da se osigura pozitivna inicijativa za BiH, ne za političku elitu, nego za građane, rekao je Varhelyi. Dodao je da je Europsko vijeće dalo mandat Komisiji da uspostavi niz kriterija na temelju kojih se može dodijeliti kandidatski status.

To smo i učinili i rad se izgleda isplatio jer vidimo brži proces uspostave vlasti, čini se da se politička klima mijenja, vidimo potpuno drukčiji pristup nakon izbora te se nadam da će se to ne samo nastaviti nego i ubrzati. Što se geopolitike tiče, to je nešto o čemu čelnici uvijek vode računa i zadovoljan sam što je napravljen geopolitički izbor, jasno i glasno, istaknuo je Varhelyi.

Bosna i Hercegovina je podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji 15. veljače 2016. Na mišljenje Europske komisije čekala je više od tri godine, sve do 29. svibnja 2019. U tom je mišljenju kao uvjet za kandidatski status postavljeno 14 prioriteta koje je BiH trebala provesti. Međutim, zbog političke paralize u zemlji, od toga je jako malo napravljeno.

Golob: Ubrzati proces proširenja na zapadni Balkan, posebice BiH

Slovenski premijer Rober Golob je u utorak u Europskom parlamentu zagovarao ubrzanje procesa proširenja EU-a na zemlje zapadnog Balkana, a posebice BiH, jer smatra da će to značajno pridonijeti političkoj stabilnosti regije koja je pod snažnim pritiskom Rusije.

Premijer Golob obratio se eurozastupnicima na plenarnoj sjednici EP-a u Strasbourgu u okvuru rasprave “Ovo je Europa”.

Pozdravljajući odluku svih institucija da priznaju i Ukrajinu i Moldaviju kao kandidate za članstvo u EU i sve napore, uključujućii napore Parlamenta, da se ubrza proces pristupanja, Golob je pozvao da se takav pristup primjeni i na zapadni Balkan.

– Zapadni Balkan je od početka ruske agresije bio izložen velikom pritisku i propagandi, a radi se o pristisku koji može rastočiti jedinstvo Europe i stoga moramo biti svjesni da taj instrument može značajno pridonijeti političkoj stabilnosti ove regije, rekao je Golob, dodajući da je proširenje najsnažniji instrument u arsenalu EU-a.

– Stoga vas molim da ne povučete kočnicu na ovaj proces, poručio je Golob.

Pritom je posebno istaknuo da je Bosnu i Hercegovinu bila najveća žrtva agresije u prošlosti i da zato, kako je rekao, “dugujemo BiH pokazati da je nismo zaboravili”.

– Isto ćemo u budućnosti morati pokazati i Ukrajini, rekao je Golob i istaknuo da kad počnemo neku priču onda je moramo i dovršiti.

Podsjetio je da je priča o BiH je počela prije 20 godina i da nije došla do napretka, ali da Slovenija najbolje zna koliko je članstvo u Europskij uniji “tranformativan proces”.

Po njegovim riječima, članstvo u EU mijenja državu, prije svega mijenja stavove ljudi, a onda se ljude tjera da mijenjaju i politiku.

– Ne možete računati, nastavio je, da će se političke strukture promijeniti same od sebe jer je to iluzorno je i ne daje rezultate.

– Kao europski građani, moramo uvjeriti naše sugrađane sa zapadnog Balkana da je njihovo mjesto u Europi i da se onda pobrinu za promjenu političkih struktura. Onda će i oni prihvatiti zakone vlasti i demokraciju, ja sam ne vjerujem u obrnuti redoslijed i zato se Slovenija zalaže da se ubrzaju europske integracije BiH, rekao je Golob.

– Članstvo u EU mijenja sve, poručio je slovenski premijer.

Europska komisija predložila je u listopadu da se Bosni i Hercegovini dodijeli kandidatski status pod uvjetom da poduzme niz reformi, usvoji nekoliko zakona u području sudstva, izborne reforme, borbe protiv korupcije i slobode izražavanja.

Slovenski premijer se u govoru osvrnuo i ina energetsku politiku i zelenu tranziciju koja, kako je rekao,nije samo jedan način da se ide naprijed već je to jedini način da se riješe tri stvari u isto vrijeme: osigurava autonomiju i energetsku neovisnost Europi, ublažava klimatske promjene i osigurava snižavanje cijena energenata.

Uvjeren je da bi, ako zelenoj tranziciji pristupimo maksimalno ambiciozno i odlučno, za 10 do 15 godina u Europi mogli u potpunosti prijeći na obnovljivu enegiju.

– To je vizija, ali je izvedivo, zaključio je Golob.

U raspravi je hrvatski eurozastupnik Ladoslav Ilčić, iz redova Europskih konzervativaca i reformista (ECR), želio znati kakav je stav slovenskog premijera prema ilegalnim imigracijama i da li će podržati Hrvatsku u odgovornom čuvanju vanjskih granica šengena te kakav će biti slovenski doprinos, no na to pitanje nije dobio odgovor.

Premijer Golob nije odgovorio ni na pitanje zastupnika o 500 milijuna eura dokapitalijzacije holdinga te što će točno podržavati, s obzirom da su u tom holdingu i termoelektrana Šoštanj i NE Krško koja je u zajedničkom vlasništvu Slovenije i Hrvatske.

e-hercegovina.com

O čemu se priča na BiH i Croatia subredditima

O čemu se priča na Balkanskim subredditima?