U Bruxellesu se danas održava posljednji ovogodišnji sastanak Europskog vijeća na kojem sudjeluje i hrvatski premijer. Glavne teme i ovog summita su rat u Ukrajini te gospodarske i energetske posljedice koje taj rat izaziva u Europskoj uniji. Očekuje se i odluka čelnika Unije o dodjeljivanju kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini, piše hrt.hr. 

Lideri su počeli s raspravom o stanju u Ukrajini, pogotovo nakon masovnog uništavanja energetske infrastrukture u toj zemlji, javila je Jasna Paro iz Bruxellesa u HTV-ov Dnevnik u podne.

Videovezom im se pridružio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Raspravlja se kako adekvatno prilagoditi pomoć – vojnu, tehničku i financijsku – u ovoj situaciji. Na stolu je paket od 18 milijardi eura za 2023., što je do prije neki dan vetirala Mađarska, a sada navodno primjedbe na taj paket ima i Poljska.

Druga tema oko koje još uvijek ne postoji suglasnost je deveti paket sankcija za Rusiju. Koplja se navodno lome oko zabrane uvoza umjetnih gnojiva iz Rusije te koliko će to i kako utjecati na proizvodnju hrane u Europskoj uniji.

Kratka, ali za nas značajna rasprava očekuje se o proširenju, odnosno državama zapadnog Balkana, i opće je očekivanje da će lideri danas potvrditi kandidatski status za BiH.

Što se energetike tiče, cijene energenata, sveobuhvatna reforma tržišta električne energije i s tim povezane visoke cijene plina te kako ih ograničiti teme su o kojima će biti govora i kojima se razgovara već neko vrijeme. O tome su lideri vrlo iscrpno razgovarali na prošlom summitu u listopadu, zbog čega mnogi smatraju da lideri danas neće ulaziti u tehničke detalje, već da će to ostaviti ministrima energetike, koji će o tome razgovarati već u ponedjeljak na Energetskom vijeću.

Međutim, jedan široki politički dijalog oko cjelokupne energetske situacije i razlike u stajalištima koje postoje između država sjeverne i zapadne Europe i onih na jugu i istoku sasvim će sigurno dominirati. O tome je govorio i hrvatski premijer Andrej Plenković.

– To je po meni glavna tema zato što utječe na sve. Ruska agresija na Ukrajinu, rast cijena energenata, inflatorni pritisci, prehrambena kriza, fragiliziranje socijalne situacije u državama članicama – sve je to povezano i po meni je to jako bitna tema. Mi smo o tome govorili u listopadu. Načelan dogovor je bio dobar za taj dinamički koridor, određivanje maksimalnih cijena plina, onda je Komisija došla s prijedlogom. Sada smo u situaciji da se to želimo da se to revidira i da onda poruka koju ćemo poslati bude ohrabrujuća, dobra, umirujuća, otprilike na tragu ovoga što mi radimo i s cijenom struje, plina, naftnih derivata. Samo je bitno da se to događa na cijeloj razini EU-a, rekao je Plenković.

– Naravno da je naš cilj, kao i većine zemalja Unije, da se ta cijena limitira. Ono što je bilo predloženo od strane Komisije po većini zemalja i po našem mišljenju bilo je previsoko. Mislim da je jako važno koju poruku tržištima i špekulacijama upućujemo, i trebamo ići prema tom nekakvom rasponu od 150 do 180. Ako se može niže, još bolje, rekao je također Plenković.

Strah zbog američkih subvencija

Globalnoj konkurentnosti europskog gospodarstva, koje je u poteškoćama zbog enormnog rasta cijena energije nakon ruskog napada na Ukrajinu, sada prijete i goleme subvencije kojima američka vlada potiče domaću proizvodnju. U EU-u strahuju da bi to moglo dovesti do bijega investitora u Sjedinjene Države koje svojim proizvođačima u području zelene tranzicije daju izdašne olakšice.

Administracija predsjednika Joa Bidena donijela je investicijski plan od oko 370 milijardi dolara, nazvan Akt o smanjenju inflacije (IRA) koji predviđa velike porezne povlastice za američke proizvođače. Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je na europski odgovor kako bi se osiguralo da i europska poduzeća imaju slične pogodnosti.

Potrebno je pojednostaviti naša pravila i imati makroekonomski odgovor i razinu pomoći koja na europskoj i nacionalnoj razini omogućuje ekvivalentan odgovor onome što rade Amerikanci, rekao je Macron po dolasku na summit.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poslala je uoči summita pismo u kojem najavljuje da će predložiti labavija pravila o državnim potporama u području obnovljivih izvora energije i zelene tehnologije. U tom pismu von der Leyen je navela plan u četiri točke o tome kako se suprotstaviti američkom protekcionizmu. Prva točka je pokušati uvjeriti Bidena i američki Kongres da promijene IRA, druga je olabaviti pravila o državnim potporama kako bi se olakšalo subvencioniranje poduzeća, zatim znatno povećati investicije u obnovljive izvore energije i kao četvrtu točku uspostaviti Europski suvereni fond, koji bi se punio zajedničkim zaduživanjem kako bi se financirala europska poduzeća.

Pitanje sankcija Rusiji neplanirano na dnevnom redu

Države članice nisu su se na nižim razinama uspjele usuglasiti o devetom paketu sankcija protiv Rusije tako da se to pitanje vjerojatno neće moći izbjeći na najvišoj razini. Glavno je pitanje mogu li trenutačna pravila o sankcijama spriječiti izvoz ruskih poljoprivrednih proizvoda i gnojiva u zemlje u razvoju. Njemačka, zajedno sa zemljama kao što su Francuska i Nizozemska, poziva na prilagodbe kako bi se isključili potencijalni izvozni problemi i pružila veća pravna sigurnost. Ali druge zemlje poput Poljske, Litve i Latvije to ne žele, smatrajući da bi se to moglo shvatiti kao potvrda ruske propagande. Moskva tvrdi da zbog zapadnih sankcija ne može izvoziti hranu i gnojiva, što dovodi do povećanja cijena hrane u svijetu i rizika od gladi u siromašnim zemljama.

Poljska dovodi u pitanje paket koji uključuje pomoć Ukrajini i dogovor o Mađarskoj

Varšava ne želi da se pitanje minimalne stope korporativnih poreza stavlja u isti paket s prijedlogom o pomoći Ukrajini.

Veleposlanici država EU-a izglasali su u ponedjeljak odluku o zamrzavanju 6,35 milijardi eura iz kohezijskih fondova Mađarskoj, nešto manje od iznosa koji je predlagala EK, u zamjenu za uklanjanje veta Budimpešte na pomoć Ukrajini i oko minimalne stope korporativnih poreza.

Poljska ima primjedbe, iako nije jasno kakve, na dogovor o minimalnoj stopi korporativnih poreza. Globalni minimalni porez na dobit od 15 posto dogovorilo je 140 zemalja u organizaciji OECD-a kako bi se spriječilo da velike međunarodne tvrtke prebacuju dobit diljem svijeta kako bi smanjile svoje porezne obveze.

Poljski premijer Mateusz Morawiecki izjavio je u četvrtak u Bruxellesu da je pogrešno to stavljati u isti paket i povezivati pitanje pomoći EU-a Ukrajini s pitanjem minimalne stope korporativnih poreza jer je to neka vrsta ucjene.

To je miješanje krušaka i jabuka. Nepotrebno je povezivati tako različite stvari poput pomoći Ukrajini, što je moralno pitanje, s korporativnim porezima, izjavio je Morawiecki po dolasku na summit čelnika EU-a.

e-hercegovina.com