Švedska preuzela rotirajuće predsjedništvo EU-om
S prvim danom 2023. Švedska iz čeških ruku preuzima rotirajuće predsjedništvo Vijećem EU-a na koje će uvelike utjecati ruski rat protiv Ukrajine i njegove posljedice za Europu te činjenica da švedska manjinska vlada ovisi o potpori krajnje desnih Švedskih demokrata.
Švedska je članica EU-a od 1995. i ovo je treće njezino predsjedanje nakon 2001. i 2009. godine.
Države članice EU-a svakih se šest mjeseci izmjenjuju u predsjedanju Vijećem i za to vrijeme predsjedaju sastancima na svim razinama u Vijeću, koje je uz Europski parlament zakonodavno tijelo EU-a.
Švedski ministri i dužnosnici predsjedat će u sljedećih šest mjeseci na više od tisuću sastanaka u Bruxellesu i Luxembourgu, a oko 150 ih je predviđeno u Švedskoj.
U programu svoga predsjedanja, pod sloganom Zelenije, sigurnije i slobodnije, švedska je vlada odredila četiri prioriteta: sigurnost i jedinstvo; konkurentnost; zelena i energetska tranzicija; demokratske vrijednosti i vladavina prava.
Nakon parlamentarnih izbora u rujnu, Umjerena stranka (desni centar) formirala je koaliciju s demokršćanima i liberalima, ali budući da one nemaju većinu u parlamentu dogovorile su program s desničarskom i protuimigrantskom strankom Švedskih demokrata, koja je ostala izvan vlade, ali će je podupirati u parlamentu. Premijer je postao čelnik Umjerene stranke Ulf Kristersson.
Nakon višegodišnjeg sporenja među državama članicama po pitanju migracija, Komisija je u rujnu 2020. predložila novi pakt o migracijama i azilu u kojem se umjesto obveznih kvota za razmještanje izbjeglica uvodi mehanizam obvezne solidarnosti kako bi se rasteretile države pod najvećim pritiskom tražitelja azila. Pregovori o tom paketu nastavit će se i za švedskog predsjedanja, ali po svemu sudeći ne treba očekivati dogovor. Ostaje pitanje koliko će prilično tvrda stajališta Švedskih demokrata prema migrantima i njihova naklonost mađarskom premijeru Viktoru Orbanu utjecati na poziciju švedske vlade.
Jedinstveno protiv Rusije
Švedski premijer Ulf Kristersson u svom je govoru u švedskom parlamentu istaknuo da će rat u Ukrajini uvelike utjecati na predsjedanje.
Unija koja je postala sinonim za mir, slobodu i trgovinu, sada živi pored rata zbog kakvog je i nastala potreba za EU-om, rekao je Kristersson sredinom prosinca švedskim parlamentarcima, predstavljajući program predsjedanja Vijećem EU-a.
Poznati su izazovi koje rat donosi EU-u, kazao je, a to su očuvanje jedinstva u potpori Ukrajini, proširenje gospodarske, humanitarne i vojne pomoći, pomoć u obnovi zemlje, traženje odgovornosti za rat.
– S druge strane, mi nemamo pojma kakve će biti posljedice toga rata, što će se događati godinu dana nakon invazije, na proljeće ili na ljeto, rekao je Kristersson, dodajući da je Švedska spremna djelovati brzo i odlučno.
Stoga se ne isključuju nove sankcije protiv Rusije, novi paketi pomoći Ukrajini ili traženje novih načina za rješavanje energetske krize izazvane ratom.
Kristersson je istaknuo da će očuvanje europskog jedinstva protiv Rusije biti veliki izazov za EU-u.
– Ne trebate biti teoretičar zavjere da biste znali da Rusija ima interesa izazvati podjelu među članicama EU-a, rekao je Kristersson na jednoj konferenciji za novinare.
Uspješni Česi
Sa zadnjim danom protekle godine završilo je drugo češko predsjedanje. Suprotno od prvog, u prvom polugodištu 2009. godine, koje je proteklo dosta kaotično jer je usred predsjedanja pala tadašnja vlada Mireka Topolaneka, ovaj put je Češka bila vrlo uspješna.
Ostat će zabilježeno da je za vrijeme češkog predsjedanja dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu i šengen.
Sa švedskim predsjedništvom završava sadašnji predsjednički trio koji čine Francuska, Češka i Švedska.
U drugoj polovici godine Vijećem EU-a predsjedat će Španjolska, s kojom počinje novi predsjednički trio. Nakon Španjolske na redu je Belgija u prvoj polovici 2024. pa onda Mađarska u drugom polugodištu.
Dok predsjedaju Vijećem, države članice blisko surađuju u tročlanim skupinama poznatima pod nazivom trio. Taj je sustav uveden Ugovorom iz Lisabona iz 2009. Trio definira dugoročne ciljeve i priprema zajednički program u kojem se utvrđuju teme i glavna pitanja kojima će se Vijeće baviti u razdoblju od 18 mjeseci. Na temelju tog programa sve tri zemlje pripremaju svoje detaljne šestomjesečne programe.
e-hercegovina.com