Koliko puta ste se zapitali “prisluškuje li” netko vaš telefon? Kako to da odmah nakon razgovora o nečemu vidimo reklamu na društvenim mrežama baš za to o čemu smo pričali?

Jesmo li svjesni da smo odobrili tu vrstu prisluškivanja? Na koji način se naši podatci mogu zloupotrijebiti, možemo li imati privatnost na internetu, kako je zaštititi? Na ova pitanja odgovaraju: Haris Hadžialić, stručnjak za digitalnu transformaciju i informacijsko društvo i Robert Todoroski, savjetnik i konzultant za digitalnu sigurnost iz Sjeverne Makedonije, piše N1.

Kako to da nakon razgovora o nečemu na telefonu vidimo vijesti i reklame sličnog sadržaja onome o čemu smo razgovarali?

“Digitalni svijet pamti. Postoji nešto što se događa već trideset godina, od početka interneta. Svaki čovjek ostavlja digitalni otisak i to je nešto što se koristi. Posjećujete stranice, ostavljate trag. Pametne tvrtke poput Facebooka i Googlea prikupljaju te podatke i analiziraju ih. Zadnjih desetak godina smo pod utjecajem digitalnog svijeta. Svakog trenutka na internetu umjetna inteligencija analizira vaše podatke i predviđa što ćete učiniti te vas bombardira tim informacijama. Potpuno je nebitno koja će se tema naći na Googleu. FB vam šalje ciljane reklame i tako zarađuju“, kaže Hadžialić.

Ostavljanjem kojih podataka povećavamo mogućnost da budemo žrtve bilo koje vrste cyber napada.

“Počeo sam tražiti način zaštite podataka nakon lošeg iskustva. Ono što bih savjetovao je da sve što otkriva vaš identitet i što se može upotrijebiti protiv vas ne ostavlja na internetu. Idemo na godišnji odmor, postavljamo te slike, a netko ih prati, pa i kriminalci. Takvi osjetljivi podatci ne bi se trebali objavljivati ​​na internetu u stvarnom vremenu. Možete staviti te slike kad dođete kući s odmora”, kaže Todoroski.

Hadžialić ističe da je ostavljanje podataka na mrežama smrtonosna aktivnost. To je samoubojstvo u digitalnom svijetu.

“Događalo se da ljudi odu na odmor, slikaju se, a lopovi su već ušli u stan. Danas moramo znati da to ne bismo smjeli činiti. Ako nismo dovoljno zanimljivi da nas ucjenjuju za novac, mogu nas iskoristiti da napadnu naše računalo i tako izvrše kriminalne radnje. Vi ste sudionici u djelu iako niste krivi, samo zato što se niste zaštitili, napravili ste kaos”.

Na kraju su upozorili da posebnu pozornost obratimo na poruke i mailove koje primamo.

“Moj bratić je dobio poruku da ih je netko pronašao s istim prezimenom i želi ih spojiti. Ljudi počinju komunicirati, a onda gube novac, jer napadač traži novac za pomoć i sl. ili se predstavlja kao bogati rođak koji vam želi dati nasljedstvo i traži broj vašeg bankovnog računa. Trebamo kibernetičku higijenu. Moramo misliti kako se zaštititi. Takve stvari su se događale u Sjevernoj Makedoniji”, rekao je Todoroski.

e-hercegovina.com