Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) danas je priopćila da koronavirus i dalje uzrokuje međunarodnu javnozdravstvenu krizu, što je najviši oblik upozorenja te agencije, piše hrt.hr.

Pandemija je vjerojatno u prijelaznoj točki koja i dalje zahtijeva oprezno upravljanje kako bi se ublažile potencijalne negativne posljedice, piše WHO u svom priopćenju.

Prošle su tri godine otkako je ta agencija Ujedinjenih naroda COVID-19 proglasila svjetskom zdravstvenom opasnošću. U pandemiji je umrlo više od 6,8 milijuna ljudi diljem svijeta, a bolest je negativno utjecala na svjetsko gospodarstvo i funkcioniranje društava.

Situacija se mijenja 2020. godine dolaskom cjepiva i terapija, piše Reuters.

Glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus izrazio je nadu da će se izvanredno stanje ukinuti ove godine, posebice ako se na globalnoj razini poboljša pristup mjerama protiv zaraze.

Savjetnici stručnog odbora WHO-a za status pandemije u prosincu prošle godine rekli su da vjerojatno još nije trenutak za proglašenje njezina kraja zbog neizvjesnosti oko vala zaraza u Kini koja je potkrajem 2022. ukinula svoje stroge protuepidemijske mjere. 

IFRC: Svijet je “opasno nespreman” za buduće pandemije

Svijet je “opasno nespreman” za buduće pandemije, upozorila je Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC) u današnjem izvješću, koje poziva zemlje da ažuriraju svoje planove pripravnosti do kraja godine.

U izvješću o svjetskim katastrofama za 2022. IFRC je upozorio da su “sve zemlje i dalje opasno nespremne za buduće epidemije” unatoč tome što je Covid-19 ubio više ljudi nego bilo koji potres, suša ili uragan u povijesti.

– Iduća pandemija mogla bi biti iza ugla. Ako iskustvo s COVID-om ne ubrza naše korake prema pripravnosti, što hoće?, rekao je Jagan Chapagain, glavni tajnik IFRC-a, najveće svjetske mreže za odgovor na katastrofe.

– Neće biti izgovora za nastavak nespremnosti nakon grozne tri godine, dodao je.

Zemlje bi trebale preispitati svoje zakonodavstvo kako bi osigurale usklađenost s planovima pripravnosti za pandemiju do kraja 2023. i usvojiti novi ugovor i revidirane međunarodne zdravstvene propise do 2024. godine kako bi se više ulagalo u spremnost lokalnih zajednica, navodi se u izvješću.

Preporuka je da zemlje povećaju izdvajanja za domaće zdravstvo za jedan posto bruto domaćeg proizvoda i da se na globalno financiranje zdravstva izdvaja najmanje 15 milijardi dolara godišnje, što je Chapagain opisao “dobrim ulaganjem”.

– Važno je imati političke volje da se tomu posvetimo. Ako je ima, moguće je, rekao je.

e-hercegovina.com