Proračun je ključni dokument svake vlasti i za ovaj novi saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine bilo bi veoma važno da se usvoji što je moguće ranije, kazao je u intervjuu za Fenu ministar financija i riznice BiH Zoran Tegeltija (Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD).

U procesu pregovora o formiranju nove državne vlasti i koalicija u vremenu poslije listopadskih općih izbora, upravo pitanje usvajanja proračuna iskristaliziralo se kao jedno od ključnih, naglašava ministar, jer se njima osigurava nesmetano funkcioniranje državnih institucija.

– Tada je naglašeno da bi Bosna i Hercegovina do kraja prvog kvartala trebala imati usvojen ovogodišnji proračun. Ukoliko bude dobre volje i vlast bude funkcionirala, a uvijek su moguća iznenađenja, proračun bi se mogao usvojiti do 31. ožujka – smatra ministar.

Veliki dio posla oko izrade ovogodišnjeg budžeta već je završen u prošloj godini, kaže Tegeltija i dodaje da je proračun gotovo bio i pripremljen, ali se o njemu nisu izjašnjavali jer mu nedostaje osnovni element, a to je s koliko sredstva će se raspolagati u 2023. godini.

Ipak najvažnija pretpostavka je završena, a to je usvajanje Dokumenta okvirnog proračuna, također svi proračunski korisnici su dostavili svoje proračunske zahtjeve i preostalo je da Fiskalno vijeće, kojeg čine premijeri i ministri financija entiteta te predsjedatelj Vijeća ministara BiH i ministar financija i riznice BiH, usvoji Globalni fiskalni okvir.

Prema proceduri usvajanja proračuna Ministarstvo financija i riznice predlaže Nacrt proračuna kojeg usvaja Vijeće ministara, a o njemu se potom izjašnjava Predsjedništvo BiH koje ga u formi prijedloga dostavlja na konačno usvajanje Parlamentarnoj skupštini BiH.

– Na prvoj sjednici Fiskalnog vijeća, kojeg čine i neki stari članovi jer novi saziv Vlade Federacije BiH još nije imenovan, dogovorili smo da se obavi još jedan krug političkih pregovora vezano za Globalni fiskalni okvir. Suština svih razgovora je koliko će sredstava BiH povući s jedinstvenog računa riznice – pojašnjava ministar.

Upravo to je limit na osnovu čega se izrađuje proračun za 2023. godinu. Procjene koje je napravio kabinet dosadašnjeg ministra financija Vjekoslava Bevande (HDZ) je da je potrebno povući dodatnih oko 220 milijuna KM s jedinstvenog računa.

Ostaje vidjeti do kojeg će se iznosa doći i koliki će biti proračun. Prvi dokument proračuna kretao se oko 1,3 milijarde KM za funkcioniranje institucija i nešto manje od tog iznosa planirano je za financiranje vanjskog duga.

– Za mene je mnogo važnije u ovom trenutku da imamo usvojen budžet do 31. proračuna od njegovog iznosa. Taj dokument će se svakako razlikovati od prošlogodišnjeg jer je bilo nekoliko izmjena koja zahtijevaju dodatna sredstva – kazao je Tegeltija.

Pojasnio je da će se to dogoditi zbog povećanja osnovice za zaposlene, zbog izmjena koeficijenata za obračun plaća za one koji nisu na rukovodećim pozicijama. Također potrebna su i dodatna sredstva za materijalne troškove zbog povećanja cijena na tržištu, a tu je i kredit čije servisiranje je potrebno završiti u 2023. godini.

U raspravama među parlamentarcima često se naglašava potreba za smanjenjem trošarina i PDV-a na određene namirnice, ali Tegeltija kaže da je porezna politika često pogodan instrument za populističke rasprave u čemu BiH nije izuzetak.

– Opozicija često zagovara smanjenje poreza, a vlast u slučajevima kriza često pribjegava povećanju poreza što se dogodilo 2007. godine kada je bila velika ekonomska kriza te je većina zemalja u našem okruženju povećala stopu PDV-a, ali je u BiH zadržana ista zbog procjene da porezne stope ne treba često mijenjati jer to umanjuje ekonomsku sigurnost – ističe ministar.

Bosna i Hercegovina, uz još jednu zemlju u Europi, ima jedinstvenu stopu PDV-a što ima i dobre i loše strane, kaže Tegeltija, dodajući da se on u trenutku uvođenje BiH u sustav PDV-a zalagao za diferencijalnu stopu, ali je odlučeno drugačije.

Uvođenje diferencijalne stope daje efekte, naglašava on, ali uvijek mnogo manje od onih koji se procjenjuju i od toga najviše profitiraju trgovci i proizvođači. Tegeltija podsjeća da se Upravi odbor Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) uvijek negativno izjašnjavao o diferencijalnoj stopi PDV-a i smanjenju stope PDV-a kao i trošarina na određenu vrstu proizvoda.

– Uvijek sam poštovao i zastupao njihove stavove i ne želim prejudicirati neke druge odluke što bi to donijelo, ali bi bilo važno povesti ozbiljnu stručnu raspravu o svim tim prijedlozima i izbjeći politiziranje jer sve ovo što se danas čuje su populističke priče – smatra Tegeltija.

Osvrnuo se i na pitanje kadrovskih rješenja i imenovanja rukovoditelja državnih institucija, kazavši da će se Vijeće ministara redovno baviti tim pitanjima, a izuzetno je važno da svi budu imenovani zakonski na mandat i kada on istekne da se provede procedura imenovanja.

Kada je u pitanju Upravni odbor UNO Tegeltija, koji je u prošlom mandatu obavljao dužnost predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, kaže da je bilo neslaganja u prethodnom mandatu oko tog imenovanja te da nije bilo spremnosti za pokretanje procedura izbora novog ravnatelja UNO kojem je istekao mandat još 2020. godine.

– Sada je donesena odluka da se raspiše natječaj za izbor novog ravnatelja i to će se uskoro dogoditi, a kada se završi natječajna procedura odluku o imenovanju donijet će Vijeće ministara BiH – kazao je.

Budući da su se pojavile informacije o tome da bi upravo Zoran Tegeltija trebao biti novi ravnatelj Uprave za neizravno oporezivanje, on u intervjuu za Fenu kaže da jedino o čemu je razgovarano je da mandat pripadne predstavniku iz srpskog naroda i iz SNSD-a, ali ne i o imenima.

– Ove godine bit će 20 godina od uspostavljanje Uprave, a u tom periodu ravnatelji su bili iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda. Upravni odbor UNO-a 2009. godine me predložio za ravnatelja , ali nisam nikada imenovan. Tako da se s imenovanjima u okviru Vijeća ministara BiH može svašta dogoditi – kaže Tegeltija.

Izvršno-obavještajni odbor, kojeg čine predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto (Hrvatska demokratska zajednica – HDZ), Tegeltija i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković (Narod i Pravda) koji mijenja ministra obrane Zukana Heleza (Socijaldemokratska partija – SDP), zasjedao je jučer kada je razgovarano o imenovanju novog rukovodstva Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA).

Tegeltija kaže da je dogovoreno da taj odbor utvrdi prijedlog za novo rukovodstvo koji će biti dostavljen Zajedničkom parlamentarnom povjerenstvu za nadzor nad radom OSA-e i Predsjedništvu BiH te će se, nakon dostavljanja njihovog mišljenja, prijedlog uputiti u proceduru usvajanja Vijeću ministara.

– U ovom slučaju nema konkursne procedure. Jednoglasno je utvrđen prijedlog za tri imena i očekujemo da će u razumnom vremenu, koje znači osam dana, biti dostavljeno mišljenje ove dvije institucije – zaključio je u razgovoru za Fenu ministar financija i riznice BiH Zoran Tegeltija.

Konaković je ranije potvrdio novinarima da je Almir Džuvo kandidat za ravnatelja OSA-e BiH te da je službeno pokrenuta procedura smjene dosadašnjeg ravnatelja Osmana Mehmedagića. Zamjenik ravnatelja OSA-e trebao bi biti Risto Zarić.

e-hercegovina.com