Nova studija objavljena u utorak u časopisu Nature Communications otkrila je da bi arktički morski led mogao potpuno nestati već 2030-ih. Čak i ako svijet danas znatno smanji onečišćenje koje zagrijava planetu, Arktik bi još uvijek mogao vidjeti ljeta bez morskog leda do 2050-ih, saopćili su naučnici.

Istraživači su analizirali promjene od 1979. do 2019., uspoređujući različite satelitske podatke i klimatske modele kako bi procijenili kako se arktički morski led mijenjao.

Otkrili su da je smanjenje morskog leda uglavnom rezultat onečišćenja koje zagrijava planet, a prethodni su modeli podcijenili trendove topljenja leda na Arktiku.

“Bili smo iznenađeni kada smo otkrili da će Arktik bez leda biti tamo ljeti bez obzira na naše napore u smanjenju emisija, što se nije očekivalo”, Seung-Ki Min, glavni autor studije i profesor na Pohang University of Science and Technology u Južnoj Koreji, rekao je za CNN.

Arktički led nakuplja se tokom zime, a zatim se topi ljeti, obično dosežući najniže razine u septembru, prije nego što ciklus ponovno započne.

Nakon što arktička ljeta budu oslobođena leda, nakupljanje morskog leda u hladnijim godišnjim dobima bit će puno sporije, rekao je Min. Što je toplije, veća je vjerovatnost da će Arktik ostati bez morskog leda i dalje u hladnijoj sezoni.

Prema “putu većih emisija” – u kojem svijet nastavlja sagorijevati fosilna goriva i razine onečišćenja koje zagrijava planet nastavlja rasti – studija predviđa da će Arktik doživjeti potpuni gubitak morskog leda od augusta do kasnog oktobra prije 2080-ih, rekao je Min.

Nalazi studije u suprotnosti su s izvještajem UN-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama o stanju nauke iz 2021., u kojem se navodi da će Arktik biti “praktički bez leda blizu sredine stoljeća prema scenarijima srednjih i visokih emisija stakleničkih plinova”.

Ova nova studija pokazuje da bi se to moglo dogoditi 10 godina ranije, bez obzira na scenarije emisije, rekao je Min.

Tokom proteklih nekoliko desetljeća Arktik se zagrijao četiri puta brže od ostatka svijeta, pokazalo je istraživanje iz 2022. godine. Već je došlo do brzog gubitka morskog leda u regiji, pri čemu se morski led u septembru smanjivao stopom od 12,6% po desetljeću, prema NASA-i.

Arktik bez ljetnog morskog leda izazvao bi strašne posljedice po cijelom svijetu. Svijetli bijeli led odbija sunčevu energiju od Zemlje. Kada se ovaj led otopi, izlaže tamniji okean, koji apsorbira više topline uzrokujući dodatno zagrijavanje – proces povratne sprege nazvan “Arktičko pojačanje”.

Smanjenje morskog leda također može utjecati na globalno vrijeme koje se proteže daleko izvan Arktika.

“Moramo se pripremiti za svijet s toplijim Arktikom vrlo brzo. Budući da se pretpostavlja da će zagrijavanje Arktika donijeti vremenske ekstreme poput toplinskih valova, šumskih požara i poplava na sjevernim srednjim i visokim geografskim širinama, raniji početak oslobađanja Arktika od leda također implicira da ćemo doživjeti ekstremne događaje brže nego što je predviđeno”, rekao je Min.

Arktik bez leda također bi mogao dovesti do povećanja komercijalnog pomorskog prometa s otvaranjem novih ruta, što bi imalo posredni učinak. Prema prošlogodišnjem godišnjem izvještaju o Arktiku Nacionalne uprave za okeane i atmosferu, porast brodskog prometa doveo bi do većih emisija i zagađenja u regiji.

Mika Rantanen, istraživač s Finskog meteorološkog instituta i glavni autor studije iz 2022., rekao je za CNN da je studija objavljena u utorak koristila “novu i najsavremeniju metodologiju” za predviđanje kada će Arktik biti bez leda.

“Metodologija je vrlo pažljiva i donosi visok stepen sigurnosti u pripisivanju”, rekao je Rantanen, koji nije bio uključen u studiju.

“Najupečatljiviji rezultat nije to što se gubitak morskog leda pripisuje porastu stakleničkih plinova, što je već bilo uvelike poznato, već to što predviđaju da će Arktik bez leda biti desetak godina ranije nego što se mislilo.”

Min je rekao da nalazi pokazuju da je Arktik na rubu “ozbiljne bolesti” i da je regija dosegla “točku preokreta”.

“Arktički morski led možemo smatrati imunološkim sustavom našeg tijela koji štiti naše tijelo od štetnih stvari. Bez zaštitnika, stanje na Arktiku će se brzo pogoršati”, rekao je Min prenosi CNN.