Fra Šimun Oreč predstavio svoju knjigu u Posušju

Link na izvornu vijest

Predstavljanje knjige fra Šimuna Oreča pod nazivom “Pješice od Frohnleitena do Jeruzalema i do najvećih europskih svetišta” održano je u petak 30. lipnja u vjeronaučnom centru župe u Posušju.

Knjiga je presjek ukupno 25 hodočašća od kojih je osam u marijanska svetišta. „Moja putovanja su meni donijela puno koristi, a nadam se i drugima. Prvo hodočašće bilo je 1996. godine. Bilo je to zavjetno hodočašće, zavjet koji sam donio za vrijeme Domovinskog rata kada i ako završi rat. Krenuo sam iz svoje župe Frohnleitena u Međugorje. Tu sam osjetio ispunjenje zavjeta i doživio Međugorje koje je bilo već 15 godina aktualno. Odatle sam povezivao Međugorje s raznim europskim svetištima i s najvećim svetištem, Jeruzalemom. Bio mi je cilj moliti za mir u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ali i za mir u svijetu. Moja putovanja su bila putovanja mira“, kazao je fra Šimun koji je osim toga prvog hodočašća u Međugorje i onog najvećeg u Jeruzalem istaknuo i hodočašća od Lourdesa do Santiaga, u Fatimu, u Siriji 2008. godine, hodočašće u Rim, Asiz, hodočašće kroz Ukrajinu 2013. godine. „Ukrajna je sada pogođena ratom, zato i ovom prilikom pozivam na molitvu za mir, za mir u svome srcu, obitelji, domovini, ali i u cijelom svijetu“, kazao je fra Šimun Oreč. Budući da je veći broj hodočašća bio u marijanska svetišta, fra Šimun je istaknuo da je upravo Marija u povijesti poznata kao ona koja je donosila mir. „Sjetimo se sukoba između islama i katolicizma, bitke kod Lepanta nakon koje je papa proglasio blagdan Marije ružarice. Kasnije se slično dogodilo pod Bečom 1683. godine. Nakon pobjede malobrojnijih kršćana, papa je proglasio blagdan Imena Marijina. Ukazanja u Lourdesu su se dogodila nekoliko godina nakon revolucije u Francuskoj koja je bila protiv vjere i djelovala protukršćanski, ukazanja u Fatimi su bila na kraju Velikog rata, Prvog svjetskog rata. Marija je uzor vjerskog života i velika naša zagovornica na nebu“, istaknuo je fra Šimun.

Knjiga “Pješice od Frohnleitena do Jeruzalema i do najvećih europskih svetišta” ima oko 350 stranica i sadrži dvjestotinjak fotografija koje mnogo toga objašnjavaju.

Knjiga koja je izvorno objavljena na njemačkom jeziku, u veljači ove godine objavljena je i na hrvatskom jeziku. Može se kupiti u župnom uredu u Posušju, a prihod od prodaje fra Šimun je namijenio izgradnji župne crkve u Posušju.

Spomenimo i da je knjigu pored autora predstavio i fra Robert Jolić, te fra Ivan Landeka. Program je vodila Silvija Karamatić, a večer predstavljanja uveličao glazbeni sastav Eterno iz Posušja.

Fra Šimun Oreč, hercegovački je franjevac rođen u Posuškom Gracu 1941. godine. Većinu svoga pastoralnoga djelovanja proveo je u inozemstvu, ponajviše u Frohnleitnu u Austriji, od 1976. do 2018. godine. U svojoj 55. godini života počeo je hodočastiti do najvećih marijanskih, kao i kršćanskih svetišta po Europi i šire. Od 2018. živi u samostanu hercegovačkih franjevaca u zagrebačkoj Dubravi, gdje obavlja službu ispovjednika. 

radioposusje.ba 

Objava Fra Šimun Oreč predstavio svoju knjigu u Posušju pojavila se prvi puta na Posušje net.

Rubrika “Drugi pišu” je računalno generirana rubrika u kojoj se automatski povlači vijesti s drugih web stranica putem RSS protokola, te se korisnik koji otvori (klikne) vijest na ovoj rubrici upućuje na vijest s izvorne web-stranice (slično kao na Facebooku). Vijesti i linkovi koji vode na te vijesti su pod kontrolom drugih portala te e-Hercegovina.com nije odgovorna za sadržaj tih istih portala. e-Hercegovina.com nije vlasnik prenesenih vijesti i ne polaže nikakva prava na objavljene vijesti. e-Hercegovina.com poštuje intelektualno vlasništvo i autorska prava drugih, te se obvezuje po prijavi povrede autorskih prava, intelektualnog vlasništva ili druge povrede propisa ukloniti sve sadržaje kojima se krše autorska prava drugih. Primjedbe, prijave kršenja prava ili nešto drugo možete uputiti na email [email protected] te se e-Hercegovina.com obvezuje da u najkraćem mogućem roku odgovori na email i po potrebi reagira.
O čemu se priča na BiH i Croatia subredditima

O čemu se priča na Balkanskim subredditima?