Također treba biti oprezan pri ulasku u hladnu vodu kad je tijelo jako zagrijano jer i to može biti fatalno.

• Izuzetno je važno prilagoditi temperaturu prostora u kojem se boravi. Srčanim bolesnicima preporučuje se izlazak samo ujutro i navečer, a tokom dana trebali bi boraviti u klimatiziranim prostorijama s temperaturom između 22 i 24 stepena.

Preporučuje se da razlika u temperaturi unutrašnjeg i vanjskog prostora ne bude veća od 7 stepeni. Ako je temperatura tijela slična temperaturi vazduha, ono se hladi isparavanjem, što može djelovati nepovoljno na srčani ritam i prouzročiti dehidraciju i grčeve.

No, prevelike oscilacije u temperaturi u kratkom roku nikako se ne preporučuju.

Naime, zbog naglog hlađenja dolazi do sužavanja arterija, što može uzrokovati infarkt ili aritmiju. Na primjer, kad osoba naglo skoči u more čija je temperatura i do 15-ak stepeni niža od temperature vazduha, u slučaju da ima neprepoznatu srčanu bolest, primjerice koronarnu bolest srca, te nema tegobe u normalnim uslovima pa većinom nije svjesna svoje bolesti, pri izlaganju ekstremnim razlikama u temperaturi može doživjeti negativne posljedice poput infarkta miokarda – upozorava dr. kardiologije Dubravka Šušnjar.

Nekoliko sati vožnje autom ili autobusom do mora možda se ne čini dugo ni naporno, no za srčane bolesnike i to može biti opasno ako ne rade česte pauze. Naime, kako kaže dr. Šušnjar, svako dugo sjedenje kod srčanih bolesnika može dovesti do nakupljanja tekućine u donjim ekstremitetima, što dovodi do oteklina nogu i samim time do zastoja krvi, pri čemu mogu nastati i ugrušci koji dovode do tromboze. Stoga se srčanim bolesnicima pri dugim vožnjama preporučuje češće zaustavljanje i kraće hodanje.