Protiv roditelja dječaka Koste K., koji je početkom svibnja u beogradskoj osnovnoj školi Vladislav Ribnikar ubio devet učenika i zaštitara škole, pokrenuto je nekoliko postupaka. Zabranjeno im je da raspolažu nekretninama i novcem, što je odlučio Viši sud u Beogradu.

I obitelji žrtava potražuju odštetu. Ta je odšteta moguća ako otac ili majka budu osuđeni, javlja Blic.

Otac dječaka trenutno je u pritvoru, a sumnja se da nije držao oružje po zakonskim propisima. Osumnjičen je i za obučavanje sina za korištenje oružja, a vodio ga je i u streljanu. Istražuje se je li zapustio i zlostavljao dijete.

Kako predviđa Zakon o kaznenom postupku, oštećeni imaju pravo podnijeti prijedlog za imovinsko pravni zahtjev.

Otac dječaka ubojice je preko svog odvjetnika uložio žalbu na ovaj prijedlog, ali je on odbijen i privremena mjera zabrane raspolaganja nekretninama je pravomoćna. U pitanju je prijedlog 9 oštećenih, a rješenjem je ocu zabranjeno da raspolaže, otuđi i optereti nekretnine i pokretne stvari čiji je vlasnik, javlja Blic i dodaje da se radi o jednom stanu, dijelu poslovnog prostora i putničkom vozilu. Ne smije ih prodati, staviti pod hipoteku i slično, no nije zabranjeno korištenje tih nekretnina.

Ta privremena mjera će biti na snazi do okončanja kaznenog postupka.

Ocu Koste K. je privremeno zabranjeno i raspolaganje novcem kako bi se osiguralo da se može isplatiti šteta obiteljima stradalih.

Izvor Blica kaže da je moguće da te obitelji steknu pravo na odštetu i u slučaju da otac dječaka ubojice bude oslobođen.

”Parnična odgovornost je šira od kaznene tako da, i ako netko bude oslobođen u kaznenom postupku, to ne znači da ne može biti obvezan na naknadu štete u parničnom postupku”, objašnjava izvor.

Ako se pak odlučuje u kaznenom postupku, otac mora biti osuđen da bi obitelji dobile naknadu štete. Ako se to ne dogodi, sud može oštećene uputiti na parnicu.

Kada je riječ o majci Koste K., protiv nje se ne vodi kazneni postupak. Pokrenuta je predistraga kako bi se utvrdilo je li ona počinila kazneno djelo zapuštanja i zlostavljanja djeteta.

Četiri su osobe podnijele prijedlog za privremenu mjeru zabrane raspolaganja imovini majci. Ona u svom vlasništvu ima tri stana i garažno mjesto. U dva stana ima 50-postotno vlasništvo, a u trećem je stopostotna vlasnica. Ima i 50-postotno vlasništvo nad dvije zgrade u Paraćinu i Nišu.

Prijedlog da ona ne smije prodati te nekretnine podnijelo je 27 osoba. Podsjetimo, majka je već pokušala imovinu prepisati na rođake i posjetila je više javnih bilježnika, no svi su je odbili.

Narodnoj banci Srbije i javnom izvršitelju je naloženo da sva novčana sredstva kojima raspolaže na računima svih poslovnih banaka, do visine potraživanja obitelji u parničnom postupku, prenese i položi u depozit javnog izvršitelja.

Ne postoje pravila i propisani iznosi koji bi se u ovom slučaju morali isplatiti obiteljima žrtava.

”To se odmjerava u svakom konkretnom slučaju u vezi s člankom 200 Zakona o obveznim odnosima. Za pretrpljene duševne boli zbog smrti bliske osobe sud će, ako nađe da okolnosti slučaja, a posebno jačina bolova i njihovo trajanje to opravdava, dosuditi novčanu naknadu, a prilikom odlučivanja o zahtjevu za naknadu nematerijalne štete kao i o visini njene naknade sud će voditi računa o značaju povrijeđenog dobra i cilju kome služi ta naknada”, kaže sugovornik Blica.