Kao i mnogo puta do sada, istakli su da u svijetu ne postoji slučaj da se u graničnom pojasu gradi nuklearni objekat protivno volji druge zemlje te da je neprihvatljiva namjera izgradnje takvog objekta uz samu granicu Hrvatske i BiH, odnosno namjera da se na području Trgovske gore deponuju radioaktivni otpadi iz Slovenije, kao i drugi opasni otpadi sa teritorije cijele Hrvatske.

Mario Crnković, predsjednik “Grin tima”, rekao je da je u četvrtak pokrenuta akcija potpisivanja, ali da se već odazivaju ljudi iz cijele BiH.

• Prvi su nam se javili iz Fojnice, nakon toga iz Sarajeva, Banjaluke, Brčkog, Ugljevika, Bijeljine, Bugojna, Velike Kladuše te Čajniča. Deklaracija nadilazi konstataciju da ne prihvatamo da neko smješta radioaktivne i druge opasne otpade uz rijeku Unu, već poziva na širu odgovornost. Ovo je prilika da kao građani odlučimo da li se opredjeljujemo za ulogu žrtve ili nekog ko je rekao ‘ne’. Ovaj prostor je kroz istoriju previše puta bio žrtva, vrijeme je da kažemo: ‘Dosta je!’ Koliko jasno i glasno bude naše “ne”, toliku ćemo snagu i imati na međunarodnom nivou – istakao je Crnković za “Nezavisne novine”.

On je rekao da se približava rasplet borbe građana s obje strane rijeke Une protiv namjere da se radioaktivni otpad iz nuklearne elektrane Krško, kao i drugi opasni otpadi iz cijele Hrvatske smještaju u kompleks kasarne Čerkezovac.

Ako se desi presedan i uspostavi praksa da se nuklearni objekti mogu graditi u graničnim područjima, kao i da ovakva područja mogu biti mjesta deponovanja radioaktivnih i drugih opasnih otpada, Crnković je istakao da će to značiti da bilo koja zemlja na svijetu, naročito koja je ekonomski ili politički jača, ima neupitno pravo da svoj otpad “izgura” na granice sa drugim zemljama.

Prema njegovim riječima, braneći rijeku Unu, Krajinu i BiH, podjednako se brani sadašnjost i budućnost, jer nije normalno niti prihvatljivo otpad smještati na granice sa drugim zemljama.

• Otuda i deklaracija o sprečavanju odlaganja radioaktivnih i drugih opasnih otpada u blizini državnih granica kao vapaj zdravog razuma koju će u narednih mjesec dana potpisivati organizacije civilnog društva, bilo da su ekološke, omladinske, sportske ili nekog drugog usmjerenja. Borba za život je zajednički interes, a krajnje je vrijeme da ova borba dobije svoje oblike i izvan BiH – poručio je Crnković.

Maksim Skoko, predsjednik Odbora za zaštitu životne sredine, za “Nezavisne” kaže da podržavaju sve aktivnosti koje bi dovele do rješavanja ovog problema, pa tako i aktiviranje civilnog društva.

• Mi, kao odbor u Parlamentu RS, uradili smo ono što možemo u ovom momentu i podražavamo svaku aktivnost, bez obzira sa kog nivoa dolazi, čak i civilnog društva, a koja može doprinijeti rješavanju problema odlaganja otpada. Mi smo čak pozvali civilno društvo i medije da se što više posvete ovoj problematici i podržavamo svaku aktivnost vezanu za to. Moramo intenzivno raditi i hoćemo da preduzmemo sve što je u našoj nadležnosti – ističe Skoko.

Dodaje da su za sada uradili sve što su mogli, no da to ne znači da neće nastaviti pratiti situaciju i preduzimati dalje aktivnosti.

Podsjećamo, iz Odbora za zaštitu životne sredine, tražili su da NS RS pripremi novu rezoluciju o protivljenju odlaganju otpada te da parlament BiH usvoji novu rezoluciju o protivljenju namjerama Hrvatske i da o njenom sadržaju upozna najviše predstavnike zemalja EU, Evropskog parlamenta i Međunarodne agencije za atomsku energiju.