Prema najnovijim informacijama, inflacijski pritisci u zapadnim zemljama popuštaju, pa bi i Evropska središnja banka (ECB) mogla završiti svoj ciklus povećanja kamata.

Cijene hrane na godišnjoj razini i dalje rastu, međutim, sporije nego 2021. i 2022. godine. Proizvođačke cijene u lipnju rasle su samo 0,1 posto na godišnjoj razini, a to je najblaži rast od polovine 2020. godine.

SKLONOST ŠTEDNJI

• Tržište osjeća da je FED sve bliži posljednjem povećanju i završetku ciklusa zaoštravanja monetarne politike – kaže Quincy Krosby, strateginja u firmi LPL Financial.

Međutim, smirivanje situacije ne znači da još dugo nećemo osjećati posljedice svega što se događa, i to u cijelome svijetu. U Njemačkoj žitelji su već počeli više štedjeti. GfK u studiji iznosi kako se očekuje pad kupovne moći.

• Trenutačno kretanje raspoloženja potrošača ponovno pokazuje pojačanu nesigurnost. To se, među ostalim, očituje i u opetovanom jačanju sklonosti štednji u ovom mjesecu – rekao je GfK-ov stručnjak za potrošače Rolf Buerkl.

Ovaj geopolitički uvod važan je i za sve nas u BiH jer upravo o stanju u Americi, Kini, ratu Rusije u Ukrajini ovisi kako će i nama biti.

Nažalost, nemamo dovoljnu proizvodnju pa da barem malo ublažimo sebi krizu u kojoj se cijeli svijet našao. Kad je bankarski sektor u pitanju, Međunarodni monetarni fond nedavno je poslao poruku da u EU kamate još trebaju rasti kako bi se ukrotila inflacija, a istu poruku poslali su i u BiH, piše portal Večernjeg lista BiH.

Međutim, bankarski sektor u ovoj zemlji mudro prati situaciju i ne radi nagle poteze koji bi slomili stanovništvo. Jer ako u BiH banke nastave dizati kamatne stope, pitanje je ko će uopće tražiti kredit jer je već sada sve dovedeno do usijanja, a s novim nametima zemlja bi prešla i onaj rub siromaštva na kojem stoji. Nešto na tom tragu govorio je i ekonomist Admir Čavalić.

• To je jedan od zahtjeva MMF-a, a i činjenica da FED diže kamatne stope, Evropska središnja banka… Mi nismo izolirano polje. Ali s druge strane, naše tržište je drugačije, ima svoje specifičnosti, tako da banke ne mogu baš toliko dizati kamatnu stopu jer onda neće biti potražnje za kreditima, pogotovo od stanovništva, koje ih najviše i koristi – kazao je.

I to su neke činjenice, međutim, ostaje nada kako je stvarno istina da će Federalne rezerve povećati, kako je najavljeno, kamatne stope još samo jednom, a da će ih pratiti i Evropska centralna banka. Onda, iako ćemo još dugo osjećati posljedice ove krize, barem se neće nagomilavati problemi koji su u posljednje vrijeme na leđima stanovništva. Što se tiče krize u ovoj zemlji u sektoru proizvoda i usluga, cijene su u svibnju u odnosu na mjesec prije pale za 0,2 posto.

Na godišnjoj razini zabilježen je rast nivoa cijena od 6,5 posto. Najveći skok u BiH na godišnjem nivou zabilježen je u oblasti stanovanja i režijskih izdataka, za čak 12,6 posto, a onda slijede hrana i piće, i to za 11,1 posto. Prijevoz je pojeftinio za 8,9 posto, a odjeća i obuća za 6,9 posto, piše portal Večernjeg lista BiH.

SLABLJENJE INFLACIJE

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CB BiH), kako piše Bloomberg Adria, procjenjuje da inflatorni pritisci slabe, ali da ekonomska aktivnost u prvoj polovini 2023. godine nastavlja usporavati rast.

U posljednjim brzim procjenama za drugo tromjesečje 2023. godine navodi se da CB BiH očekuje slabljenje inflatornih pritisaka do kraja trećeg tromjesečja 2023. godine.

• Naša trenutačna procjena ukupne inflacije za prvo polugodište iznosi 9,7 posto, a za prvih devet mjeseci 8,1 posto – ističu u CB BiH.

To su optimističnije prognoze, s nadom da se neće događati neki novi, crni scenariji. S obzirom na viđeno u protekle tri godine, nitko više ništa ne može tvrditi.

Očekivali smo i brži kraj pandemije, da ratna agresija na Ukrajinu neće doživjeti tako velike razmjere te štošta još. Međutim, realnost je trenutačno drukčija, a tu realnost građani BiH itekako osjećaju…