Dijaspora kupuje stanove, pa tako i diktira cijenu. No, bez obzira na, za mnoge, nedostižne cifre po kvadratu, tržište je “gladno” novih stanova

Piše: B. ČORBIĆ

Ekonomista Faruk Hadžić priznao je ovih dana medijima da on osobno u ovom trenutku ne bi kupovao stan obzirom na cijene nekretnina koje u BiH i dalje rastu.

On ističe kako je vrlo teško reći hoće li i u kojem obimu cijene nekretnina pasti.

No, apsurd je da ponuda još ne zadovoljava potražnju.

Prema analizi Indikator.ba u prvih šest mjeseci ove godine prodano je 1.555 novih stanova (695 u prvom, a 860 u drugom kvartalu). To je za 9 posto više nego u istom periodu prošle godine.

A u prosjeku u drugom tromjesečju ove godine cijena novih stаnоvа po metru kvadratnom iznosila je 2.603 KM. To je, poređenja radi više za 6,5 posto nego prošle godine.

Veći stanovi, u urbanim sredinama

Zato je Hadžiću teško procijeniti šta će biti dalje.

– Da se samo gleda tržište građana Bosna i Hercegovine, onda bi mogli očekivati pad. Međutim, na snažan rast cijena nekretnina poprilično su zaslužni bh. građani koji ne žive u domovini. Oni zarađuju znatno veće plate. Njima su te cijene prihvatljive i oni održavaju ovako visoku razinu cijena. Ono što sam izjavio prije tri-četiri mjeseca  i sad ću ponoviti – u ovome trenutku ja ne bih rješavao stambeno pitanje – izjavio je Hadžić.

No, unatoč vrtoglavim, za većinu nedostižnim cijenama kvadrata, stambeno tržište je još “gladno” novih stanova, budući da je potražnja još uvijek velika.

Dok je u prvom polugodištu prodano 1.555 novih stanova istovremeno je tržištu ponuđeno “samo” 1.007 novosagrađenih stanova.

Podbacilo je i drugo tromjesečje u kojem je izgrađeno svega 386 stanova, što je za 8,7 posto manje u odnosu na isti period 2022. godine.

Ipak, u izgradnji je 4.860 stanova, što predstavlja rast  za 1,7%.

Iz Agencije za statistiku BiH navode kako su se, po svemu sudeći, u drugom tromjesečju ove godine tražili veći stanovi.

I to, uglavnom u urbanim sredinama.

Preskupo Sarajevo i Banja Luka

Na sarajevskoj Grabavici cijene su prešle i 4.000 KM i to u starogradnji, a u Centru, gdje novogradnja košta i do 7.000 KM po kvadratu teško se može naći stan za kuupiti.

Nešto dalje od Centra, Stupu, novogradnja je 4.000 KM.

– Ni u Mostaru nema mnogo nekretnina na raspolaganju – rekao je za Večernji Anel Ćatić iz agencije za nekretnine Arimes.

Cijena kvadrata u starogradnji je oko 1.700 KM, dok se stanovi u novogradnji rasprodaju i prije početka gradnje.

– Sada imamo situacije koje su poprilično nerealne, da su cijene stanova u starim zgradama približne onima u novogradnji. Na tržištu ima svega, postoje osobe koje ponude nerealnu cijenu stana, primjerice 2.700 KM te, ako se stan proda – proda. Ali, opet, postoje i oni kojima je novac potreban pa stan prodaju ispod cijene. Na to niko ne može utjecati. Ali, realno je da se cijena kvadrata u starogradnji kreće od 1.500 do 2.500 KM. Cijenu, naravno, određuje i lokacija – kaže Ćatić.

Ni on ne može sa sigurnošću potvrditi kako će se cijene kretati do kraja godine.

Porasle cijene u Bijeljini

No, činjenica je da se u nekim gradovima cijena kvadrata mijenjala. Entitetske statistike u nekim gradovima bilježe pad, a u nekim opet rast.

Prosječna cijena završenih i prodanih novih stanova u Banjoj Luci u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle pala je za 244 KM po kvadratu.

Drastičan pad cijene zabilježen je i u Trebinju, koje je ponekad na vrhu liste po cijenama.

Republički zavod za statistiku RS-a navodi kako je, recimo, u Banja Luci s 3.627 KM kvadrat pao na 3.383 marke, a u gradu na Trebišnjici s 2.636 na 2.247 KM.

Rast cijena bilježi se u Bijeljini – s 1.822 na 2.112 KM, ali i u Doboju, gdje je kvadrat, umjesto 1.970, plaćan 2.259 KM.

The post NEKRETNINE Ni ekonomista ne bi u ovom trenutku kupovao stan appeared first on Interview.ba.