JAVNO savjetovanje o Prijedlogu zakona o turizmu završeno je 26. kolovoza, a iako je bilo dosta prijedloga za produljenje roka, iz Ministarstva turizma i sporta (MINTS) kažu da to nije moguće, ali da su otvoreni za prijedloge i u idućem razdoblju.

Na javnom savjetovanju za prijedlog novog zakona o turizmu, prvi krovni zakon u RH, u roku do 26. kolovoza pristiglo je 235 pisanih komentara, od kojih većina u zadnjim danima, i to od mnogih turističkih zajednica, strukovnih grupa, županija, tvrtki i pojedinaca s prijedlozima za produljenjem roka savjetovanja.

Javno savjetovanje zakona o turizmu usred turističke sezone

Kao razlog za to navodili su da se savjetovanje provodi u vrijeme glavne turističke sezone, s velikim intenzitetom turističkog prometa, kada većina u turizmu radi pa nema vremena kvalitetno proučiti zakonski prijedlog.

Iz MINTS-a kažu da oni koji žele nešto predložiti to ipak mogu i u idućim danima te da “nema zapreke da se i nakon provedenog savjetovanja, a do upućivanja konačnog Prijedloga zakona na usvajanje u sabor, zainteresirane osobe svojim prijedlozima obrate izravno Ministarstvu turizma i sporta”.

Tijekom rujna MINTS planira zakon uputiti u proceduru u vladu, a potom ide i u dva čitanja u Hrvatski sabor.

Zahvaljuju svima koji su sudjelovali u javnom savjetovanju i iznijeli prijedloge i komentare, koje će obraditi te na portalu e-Savjetovanje u roku objaviti izvješće s analizom pristiglog, očitovanjem o razlozima za neprihvaćanje ili prihvaćanje pojedinih prijedloga i dr.

Važnost zakona za održivo upravljanje turizmom

Prijedlog zakona o turizmu na javnom savjetovanju bio je 30 dana, a Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO) 2021. – 2026. predviđeno je njegovo donošenje do kraja 2023. i da na snagu stupi s 1. siječnja 2024.

Povodom javnog savjetovanja o Prijedlogu zakonu o turizmu, premijer Andrej Plenković je krajem srpnja kazao da će to omogućiti da se turizmom upravlja na kvalitetan i održiv način, a da odgovornost preuzmu sve sastavnice – od države, preko turističkih zajednica, do gradova i općina, dok je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac naglasila njegovu važnost za planove upravljanja destinacijom čije će donošenje biti zakonska obveza.

Zakon će dati okvir kako upravljati razvojem turizma u skladu s načelima održivosti, za što predviđa i alate za praćenje – indeks turističke razvijenosti, satelitski račun održivog turizma i pokazatelje održivosti, koji se odnose na kvalitetu mora, opterećenost prostora turizmom, potrošnju pitke vode i električne energije, komunalni otpad i promet te drugo.

Cilj zakona je stvaranje okvira za upravljanje razvojem turizma na temelju podataka i egzaktnih izračuna, uz očuvanje resursa i prostora, osiguranje zadovoljstva i kvalitete života stanovništva i ukupne ponude u turističkim destinacijama, ali i ravnomjerniji razvoj turizma po zemlji s duljom sezonom i povećanjem konkurentnosti hrvatskog turizma na globalnom tržištu. 

Predviđeno je i uvođenje turističkog ekološkog doprinosa za goste koji borave u destinaciji, od kojeg bi se prihodi mogli trošiti isključivo namjenski, primjerice za poboljšanje komunalne infrastrukture, kao i javne baze održivih turističkih projekata, koji bi se mogli financirati iz Fonda za turizam, koji bi se pak punio i slijedom dviju uredbi koje se odnose na turističko zemljište koje je u vlasništvu lokalnih jedinica i države.

Završeno savjetovanje i za uredbe vezane za tzv. turističko zemljište

I za prijedloge te dvije uredbe – o određivanju početnog iznosa jedinične cijene zakupnine za turističko zemljište u kampu, načinu obračuna zakupnine i drugih naknada te obveznom sadržaju ugovora o zakupu, kao i o načinu određivanja jediničnog iznosa zakupnine za turističko zemljište na kojemu je izgrađen hotel i turističko naselje, načinu obračuna zakupnine i drugih naknada te obveznom sadržaju ugovora o zakupu – provedeno je javno savjetovanje.

Provodilo ga je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine do 25. kolovoza, na što je ostavljeno 20-ak komentara, većinom iz strukovnih hotelijerskih udruga, od kojih je krovna Hrvatska udruga turizma (HUT) početkom savjetovanja pozdravila donošenje tih uredbi kao značajan iskorak u konačnom rješavanju pitanja turističkog zemljišta.

Uz to je i i upozorila da su predložene cijene zakupa višestruko veće od dosadašnjih, što bi, po njima, značilo umanjenje potencijala za daljnje povećanje plaća u turizmu te usporavanje investicija.