Većina Danaca smatra da je dobra ideja zabraniti spaljivanje vjerskih spisa kao što su Kur’an i Biblija, čak i ako to ograničava slobodu izražavanja.

To pokazuje mjerenje koje je agencija Epinion napravila za državnu televiziju DR i nezavisni portal Altinget.

Mjerenje stavova Danaca o zabrani provedeno je od 14. do 23. augusta ove godine, samo nekoliko dana prije nego što je Vlada izašla s konkretnim prijedlogom kako bi se takva zabrana trebala uraditi.

Upravo su nedavna spaljivanja Kur’ana ispred stranih ambasada u Danskoj i Švedskoj pokrenula raspravu o tome treba li uvesti zabranu takvih incidenata.

„Vlada smatra da spaljivanje stvara podjele, da je to ismijavanje drugih kultura i da je u sukobu sa sigurnošću Danaca“, rekao je ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen.

Odnos prema zabrani

Nakon niza spaljivanja Kur’ana, vlada Danske je najavila da će intervenirati kako bi se suprotstavila ismijavanju drugih kultura, religija i zemalja.

Iz opozicije se, između ostalog, čuje da se radi o ograničavanju slobode izražavanja i ukidanju osnovnih sloboda. Prema prijedlogu novog zakona, one koji spaljuju Kur’an bi mogla pogoditi i kazna do dvije godine zatvora.

Prvo se od ministra Rasmussena čulo da će vlada raditi na uvođenju zabrane spaljivanja Kur’ana ispred stranih ambasada u Danskoj. Nekoliko dana kasnije, socijaldemokratska premijerka Mette Frederiksen rekla je da bi se ovo trebalo odnositi na sve vjerske spise, a ne samo na Kur’an.

Ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen, ministar pravosuđa Peter Hummelgaard i ministar ekonomije Jakob Ellemann-Jensen nakon toga su predstavili vladin prijedlog zakona koji zabranjuje spaljivanje svih vjerskih spisa na svim javnim mjestima.

„Vlada će predložiti prijedlog zakona kojim se zabranjuje neprimjereno postupanje s objektima od vjerskog značaja za vjersku zajednicu“, rekao je ministar Hummelgaard. „Riječ je o besmislenim uvredama koje nemaju drugu svrhu nego stvarati razdor i mržnju u društvu“.

Prekršaji se mogu kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

Blokovska podjela

Ukupno 57 posto Danaca podržava zabranu. Kada su u pitanju politički blokovi, velika je razlika u podršci eventualne zabrane spaljivanja vjerskih spisa. Birači aktuelne vlade, koju čine Socijaldemokrate, Liberali i Umjerenjaci, sa 69 posto podržavaju prijedlog zabrane.

Sedam stranaka izvan vlade i unutar blokova, s ukupno 72 mandata u parlamentu pridružilo se u zajedničkom apelu vladi da odustane od te ideje.

Liberalni savez nakon vladinog prijedloga sarkastično je putem društvenih mreža čestitao terorističkoj organizaciji Al-Qaeda na, kako kažu, pobjedi. “Danska vlada čula je vaše prijetnje”, glasila je objava na Facebooku.

Mette Thiesen iz desničarske Danske narodne stranke je tri ministra na konferenciji za novinare nazvala “trojicom pogrebnika koji su pokopali slobodu izražavanja”.

Alternativna stranka je izrazila vrlo pozitivno mišljenje o prijedlogu, a i Radikalna ljevica (Radikale Venstre), iz koje su u ranijem periodu bili skeptični po pitanju zabrane.

„Sve donedavno nismo imali želju intervenirati, ali bilo je više od 100 spaljivanja Kur’ana u posljednjih nekoliko mjeseci s jedinom svrhom stvaranja razdora i neizvjesnosti. Mi smo za prijedlog“, kaže Christian Friis Bach iz Radikale Venstre.

Objekti od izuzetnog vjerskog značaja moraju se shvatiti kao fizički objekti koji se unutar vjerske zajednice smatraju svetim ili posebno reprezentativnim za konfesionalnu osnovu ili učenje vjere. To mogu biti glavni religijski spisi, ali u tu kategoriju ne spada, naprimjer, odjeća kojoj se može pripisati vjerska vrijednost.

Pod nedoličnim postupanjem podrazumijevaju se radnje kojima se predmeti obuhvaćeni odredbom uništavaju na pogrdan ili uvredljiv način ili se s njima na drugi način postupa pogrdno.

Ministar Jakob Ellemann-Jensen iz Venstrea (Liberali) kaže da je sloboda izražavanja još uvijek odlučujuća početna tačka danskog društva.

„To je kamen temeljac naše demokratije, da se imate pravo izraziti. Ovako mora biti i dalje u Danskoj“, kazao je, odbacivši optužbe opozicije da se vladinim prijedlogom ukida sloboda govora i mišljenja.

Ministar Rasmussen rekao je da će vlada pronaći “pravni alat” koji može spriječiti spaljivanje Kur’ana ispred ambasada, ali ne bi trebala kompromitirati slobodu izražavanja. Rekao je i da to nije bio lagan zadatak, te da bi to trebalo pomoći da se pošalje signal muslimanskim zemljama da Danska daje doprinos da problemi ne eskaliraju.

Ograničavanje slobode

„Nema sumnje da se radi o značajnom ograničenju slobode izražavanja“, kazao je za TV2 Frederik Waage, profesor na SDU (Univerzitetu Južne Danske).

Profesor Waage kaže da bi nova zabrana mogla biti dalekosežnija od klauzule o bogohuljenju koja je ukinuta 2017. godine.

Naime, jedan od razloga ukidanja te klauzule tada je bio taj što je tužiteljstvo 2017. bilo spremno pokrenuti krivični postupak protiv građanina koji je spalio Kur’an, ističe ovaj profesor ustavnog prava.

„Budući da se radi o rubrici koja postoji nekoliko stotina godina i koja je bila podložna različitim tumačenjima, malo je nejasno šta je tačno pokrivala stara rubrika o bogohuljenju“, kaže.

Vladin prijedlog zakona mora biti razmotren i usvojen u danskom parlamentu prije nego što stupi na snagu.

Prema novom prijedlogu zakona neće se smjeti paliti vjerske knjige, zabranjeno je gaženje vjerskih simbola, prljanje i druge stvari. S druge strane, naprimjer, neće biti kažnjivo ukoliko demonstranti u znak protesta podrške ili solidarnosti sa ugnjetavanim ženama Irana bace ili spale maramu, kao što je bilo slučaj na jednom od prošlogodišnjih protesta solidarnosti s protestima žena u Teheranu.

Mnogo nejasnoća

Još uvijek je nejasno šta će sve biti kažnjivo i na koji način. Iz vlade su kazali kako oni daju prijedlog, dok će se sudovi nakon što, i ako parlament usvoji vladin prijedlog, sami pozabaviti razradom zakona u sitne detalje.

„Ne smijete se libiti ostaviti sudovima određenu dozu diskrecije jer oni to lako podnose. Naprotiv, dobro je dati sudovima malo slobode u procjeni“, kaže za TV 2 predsjednik Nacionalnog udruženja advokata obrane Kåre Pihlmann.

Udruženje pravnika nema službeni stav o tome treba li ono što Vlada predlaže biti kazneno djelo ili ne, jer je to politički stav. Ali predsjednik bi se želio baviti sadržajem prijedloga zakona.

Još nije imao priliku pročitati cijeli nacrt zakona. No, on je, među ostalim, vidio predradnje i napominje da je riječ o nacrtu koji ostavlja prostora za tumačenje i mnoge nejasnoće.

Na neka pitanja bit će jednostavno odgovoriti. Svaki oblik fizičkog uništenja je očito pokriven zakonom. To je jasno. Ali čim krenete s ocjenama neprimjerenosti, u stvarnom svijetu uvijek će biti dvojbe, jer šta je neprimjereno? Na kraju je na sudovima da to protumače. Ali nije ni tako loše jer sudovi su upravo za to stvoreni“, kaže Kåre Pihlmann.

Ističe da u zakonu ima puno mjesta gdje se pojavljuju riječi poput “neispravno”, “neopravdano” i slično. Njemu je odmah teško vidjeti da u ovom slučaju to možete učiniti toliko drugačije.

„Tako da odmah ne mislim da je to razlog za veliku brigu. No, jasno je da kada je riječ o konkretnoj procjeni šta je sveto pismo, a šta neprimjereno, onda imamo problema, kaže on.

„Već sada je  Danskoj zabranjeno vrijeđati zastave drugih zemalja zbog vanjske i sigurnosne politike, kaže Peter Hummelgaard. Zbog toga Vlada predlaže da se nova zabrana uvrsti u istu odredbu Krivičnog zakona.

Peter Hummelgaard također naglašava da satirični crteži neće biti obuhvaćeni zabranom.

„Ne radi se o tome da ne smijete reći ili misliti šta želite“, kaže on.

Camilla Stampe, politička analitičarka TV2 kaže da će neki anketu javnog mnijenja protumačiti kao da je vlast cijelo vrijeme bila u skladu s većinom birača.

„Međutim, to također može biti pokazatelj da je vlada preuzela vodstvo sa stajalištem koje podupire mala većina, iako prije samo nekoliko sedmica nikada nisu razmatrali pitanje donošenja zakona protiv spaljivanja Kur’ana i drugih vjerskih knjiga. S ovom anketom vlada barem zna da se veliki dijelovi stanovništva ne protive“, kazala je ona.

Očekuje se da će Folketing (državni parlament) do kraja septembra na jednoj od svojih sjednica razmatrati usvajanje vladinog prijedloga.