Očekuje se da će klimatska kriza i rat u Ukrajini imati istaknuto mjesto u Ujedinjenim narodima ove sedmice, dok više od 140 čelnika i predstavnika država iz cijelog svijeta dolazi u New York kako bi se obratili na 78. zasjedanju Generalne skupštine UN-a (UNGA).

Opća rasprava na visokom nivou, koja počinje u utorak nakon dvije sedmice sastanaka, najznačajniji je događaj u godišnjem kalendaru UN-a.

Svjetskim čelnicima i šefovima država pruža priliku da izlože svoje prioritete za nadolazeću godinu, potaknu saradnju u gorućim pitanjima i često prozovu svoje protivnike.

“Ovo je jedinstveni trenutak svake godine za čelnike iz svih krajeva svijeta da ne samo procijene stanje u svijetu, već i da djeluju za opće dobro”, rekao je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres novinarima prošle sedmice. “A djelovanje je ono što svijet sada treba.”

Ovogodišnja opća rasprava održava se pod temom “Ponovna izgradnja povjerenja i ponovno oživljavanje globalne solidarnosti: Ubrzavanje djelovanja na Agendi 2030. i njenim ciljevima održivog razvoja prema miru, prosperitetu, napretku i održivosti za sve”.

Na marginama skupa održat će se i niz bilateralnih razgovora.

Evo šta sve trebate znati:

New page dedicated to the United Nations General Assembly High-level Week has just been launched!

One-stop-shop with lots of useful information on key events during the high-level week of #UNGA78: https://t.co/oZ6fCJVHZl

— United Nations Geneva (@UNGeneva) August 28, 2023

Koja je opća uloga Generalne skupštine UN-a?

Generalna skupština UN-a od 193 članice raspravlja o pitanjima ljudskih prava, međunarodnog prava i saradnje u “ekonomskim, društvenim, kulturnim, obrazovnim i zdravstvenim područjima”. Ima mogućnost donošenja rezolucija i deklaracija kojima se postavljaju vodeća načela organizacije.

Prema Povelji UN-a, tijelo je također zaduženo za rješavanje pitanja međunarodnog mira i sigurnosti kojima se trenutno ne bavi Vijeće sigurnosti UN-a (UNSC).

Generalna skupština UN-a odobrava veliki godišnji budžet UN-a, a jedan od njegovih šest glavnih odbora direktno nadzire finansiranje mirovnih misija diljem svijeta.

Ko će govoriti na Općoj raspravi?

Predsjednik Generalne skupštine UN-a obično održi prvi govor u općoj raspravi. Voditelj ove sjednice, Dennis Francis iz Trinidada i Tobaga, rekao je da želi dati prioritet većem multilateralizmu i jednakim mogućnostima tokom svog mandata.

Brazil zatim tradicionalno održi prvi govor, a očekuje se da će predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva učiniti klimatske promjene centralnim dijelom svog obraćanja. Lula, koji je preuzeo dužnost u januaru, obećao je ponovno uspostaviti Brazil kao globalnog lidera u zaštiti okoliša i ojačati zaštitu kritične amazonske prašume nakon godina uništavanja.

Sjedinjene Američke Države, kao zemlja domaćin, zatim će slijediti Brazil, s američkim predsjednikom Joeom Bidenom koji će se u utorak obratiti Generalnoj skupštini nastojeći potvrditi ulogu Washingtona kao globalnog lidera.

Odatle, “redoslijed govornika slijedi složeni algoritam koji odražava nivo zastupljenosti, geografsku ravnotežu, redoslijed kojim je zahtjev za govorom zabilježen i druga razmatranja”, navodi UN na svojoj web stranici.

Koji će još lideri biti tamo?

Očekuje se da će razgovorima na visokom nivou prisustvovati oko 150 čelnika, izjavila je krajem prošle sedmice Linda Thomas-Greenfield, američka ambasadorica pri UN-u.

Između ostalih, tamo će biti ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, kao i izraelski premijer Benjamin Netanyahu. Očekuje se da će se obojica obratiti Generalnoj skupštini i razgovarati s Bidenom na marginama događaja.

Novinska agencija Reuters također je prošle sedmice objavila da će Zelenski govoriti u srijedu na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a o Ukrajini, što bi ga “moglo staviti za isti stol s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovim” usred tekuće ruske vojne ofanzive.

Ko neće biti u New Yorku?

Biden će biti jedini najviši čelnik pet stalnih zemalja s pravom veta u Vijeću sigurnosti UN-a – SAD-a, Kine, Rusije, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva – koji će prisustvovati razgovorima na visokom nivou, objavili su mediji.

Rishi Sunak bit će prvi britanski premijer u više od desetljeća koji će preskočiti događaj, rekavši da zbog zauzetosti ne može otići u New York. Francuski predsjednik Emmanuel Macron također će propustiti događaj, navodeći gusti raspored kao razlog izostanka.

Ostaje nejasno koji će kineski dužnosnik prisustvovati samitu nakon što je Wall Street Journal početkom septembra objavio da Peking planira otpremiti potpredsjednika Han Zhenga umjesto da pošalje ministra vanjskih poslova Wang Yija na šire putovanje u SAD kako je prethodno najavljeno.

O kojim temama će se razgovarati?

S obzirom na raznolikost govornika, Opća rasprava obično pokriva niz pitanja od regionalnog i globalnog interesa.

Prošlogodišnje glavne teme uključivale su napore za oporavak od pandemije COVID-19, rusku invaziju na Ukrajinu i klimatske promjene, a očekuje se da će se sve ove teme ponovno naći u centru pažnje.

U razgovoru s novinarima krajem augusta, američka ambasadorica Thomas-Greenfield rekla je kako očekuje da većina zapadnih zemalja izvrši “intenzivan pritisak” na Rusiju da povuče trupe iz susjedne Ukrajine.

Invazija je obnovila pozive da se proširi moć donošenja odluka u 15-članom Vijeću sigurnosti UN-a, gdje je Rusija među pet stalnih članica, uz Kinu, Francusku, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD, koje imaju pravo veta.

Zabrinutost oko Kine, pomorske sigurnosti na Pacifiku, poremećaja u lancu snabdijevanja i ljudskih prava također će se vjerovatno pojaviti, posebno jer su neki posmatrači doveli u pitanje sve veći utjecaj Pekinga u UN-u.

Nedavni državni udari u Africi, posebno u Nigeru, također bi mogli dobiti povećanu pažnju, kao i aktuelni sukobi u Sudanu i Etiopiji. U međuvremenu, humanitarne krize u mjestima kao što su Afganistan, Rog Afrike i Latinska Amerika, i njihova uloga u globalnoj migracijskoj krizi, također bi mogle biti istaknute.

U međuvremenu, Opća rasprava dolazi dva mjeseca prije samita Ujedinjenih naroda o klimi, COP28, koji će se održati u Dubaiju, a Guterres, generalni sekretar UN-a, bit će domaćin samita o klimatskim ambicijama na marginama ovosedmičnog događaja u New Yorku.

“Moj poziv svjetskim čelnicima bit će jasan: ovo nije vrijeme za pozerstvo ili pozicioniranje. Ovo nije vrijeme za ravnodušnost ili neodlučnost. Ovo je vrijeme da se udružimo radi stvarnih, praktičnih rješenja”, rekao je Guterres tokom konferencije za novinare 13. septembra.

Šta stoji iza ovogodišnje teme?

Teme koje postavljaju predsjednici Generalne skupštine UN-a tradicionalno su široke, a ovogodišnja nije iznimka.

Dennis Francis je u junskom pismu svom prethodniku rekao da tema 2023. “obuhvata priznanje da smo na raskršću historije i da će put koji je pred nama biti odlučujući u određivanju ne samo naše budućnosti, nego i budućnosti generacija koje dolaze”.

Pozvao je na obnovu predanosti multilateralizmu i pozvao države članice UN-a da vide kako mogu “poduzeti koordinirane svrhovite akcije” za promicanje mira i sigurnosti, borbu protiv klimatskih promjena i promicanje ljudskih prava.

Tema također naglašava potrebu da se ubrzaju napori za postizanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja.

Šta su ciljevi održivog razvoja?

UN je opisao Ciljeve održivog razvoja kao “hitni poziv na akciju” između nacija za rješavanje siromaštva, gladi i drugih globalnih problema.

Izloženi su u takozvanoj „Agendi održivog razvoja do 2030.“, koja je usvojena 2015. i daje nacrt za postizanje nekoliko mjerila do 2030. godine.

Spisak uključuje 17 ciljeva, uključujući osiguravanje kvalitetnog obrazovanja, pružanje čiste vode i sanitarnih uslova te poduzimanje hitnih mjera za rješavanje klimatske krize.