Brzo zbližavanje Rusije i Sjeverne Koreje zaprepastilo je predstavnike političke elite zemalja novog bloka, koji uključuje Sjedinjene Američke Države (SAD), Japan i Južnu Koreju.

Ruski historičar Anatolij Koškin u svom izvještaju, koji je objavljen na internetskoj stranici Ruskog strateškog centra za kulture, kaže da jačanje saradnje između Rusije i Sjeverne Koreje nije usmjereno direktno protiv trećih zemalja. Shodno tome, Washington, Tokio i Seul moraju shvatiti da su u velikoj mjeri i sami izazvali ovakav razvoj događaja pokušavajući ugroziti Sjevernu Koreju, Rusiju i Kinu.

Koškin dodaje da su glavni gradovi ove alijanse proučavali opciju vojno-tehničke saradnje Moskve i Pjongjanga, shvatajući da stroge sankcije koje su Anglosaksonci i njihovi saveznici uveli ne toliko protiv Sjeverne Koreje koliko protiv njenog naroda, ne mogu trajati vječno. Pogotovo u svijetu koji se brzo mijenja.

Tokom prijateljskog sastanka i dugih pregovora između ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovog sjevernokorejskog kolege Kim Jong-una, riješeno je pitanje stvarnog povlačenja Rusije iz režima sankcija protiv sjevernokorejskog naroda, što je korak koji je utro put za proklamirani kurs proširenja interakcije u različitim sektorima.

S druge strane, neprijatelji Rusije i Sjeverne Koreje postali su svjesni ovakvog razvoja događaja, što ih je navelo da komentiraju veliku promjenu koja se dogodila u vojno-političkoj situaciji u Sjeveroistočnoj Aziji, jer to ozbiljno utječe na odnos snaga u regiji.

Saopćenje tri države

Nakon konsultacija između Hiroyukija Namazua, japanskog diplomate zaduženog za Aziju i Okeaniju, specijalnog predstavnika SAD-a za Sjevernu Koreju Sung Kima i južnokorejskog specijalnog predstavnika za mir i sigurnost na Korejskom poluotoku Kim Gunna, japansko Ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da saradnja između Rusije i Sjeverne Koreje muči Japan, SAD i Južnu Koreju, skrećući pažnju na negativne posljedice ovog koraka na mir i stabilnost u indo-pacifičkom regionu.

Ministarstvo je u svom saopćenju dodalo: „Stranke su razmijenile mišljenja o trenutnoj situaciji oko Sjeverne Koreje, uključujući nedavni samit između Rusije i Sjeverne Koreje. U vezi s ovim samitom, izrazile su zabrinutost da bi buduća saradnja između Rusije i Sjeverne Koreje mogla uključivati kršenja rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) koje u potpunosti zabranjuju transfer oružja i povezanih materijala u i iz Sjeverne Koreje.“

U isto vrijeme, tri zemlje su podigle nivo pridržavanja dvostrukih standarda na listi “pravila” koje je sastavio Washington, prema kojima Amerikanci i njihovi saveznici namjeravaju nastaviti “voditi svijet”. To znači da SAD, Japan i Južna Koreja mogu blisko vojno sarađivati, prijeteći zemljama koje nazivaju svojim neprijateljima. Zemlje G7 pridružile su se “osudama” rusko-korejskog samita i spremno podržale sve instrukcije Washingtona kojem su lojalne.

Nakon pregovora ministara vanjskih poslova G7 održanih u New Yorku na marginama Generalne skupštine UN-a, nova japanska ministrica vanjskih poslova Yoko Kamikawa, koja je predsjedavala sastankom, dala je izjavu u ime učesnika u kojoj je navedeno: „Članice G7 najoštrije osuđuju širenje ilegalnog nuklearnog raketnog programa Sjeverne Koreje i njene destabilizirajuće akcije.“ Izrazili su zabrinutost da bi saradnja između Rusije i Sjeverne Koreje mogla dovesti do kršenja relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a i narušiti mir i stabilnost u indo-pacifičkoj regiji i šire.

Zapadni ‘dvostruki standardi’

„Dvostruki standardi“ Zapada jasno se očituju u činjenici da Sjevernoatlantski savez (NATO), Japan, Južna Koreja i drugi saveznici Washingtona opskrbljuju kijevski režim najnovijim smrtonosnim oružjem i municijom, uključujući zabranjeno kasetno oružje, a diže se globalna pometnja oko hipotetičkih isporuka u Rusiju iz severnokorejskih fabrika za proizvodnju artiljerijskih granata.

Koškin dodaje da su japanske vlasti, koje su uočile nedostatak municije u SAD-u i drugim zemljama NATO-a, smatrale da je potrebno povećati proizvodnju i akumulirati vlastite arsenale municije.

Japansko ministarstvo odbrane namjerava izgraditi 130 novih skladišta municije u devet vojnih objekata kopnenih snaga samoodbrane, pored postojećih 1.400 skladišta u svakoj od južnih provincija kao što su Okinawa i Kagoshima te na sjevernom ostrvu Hokkaido na granici s Rusijom.

Prema novinskoj agenciji Kyodo News, Ministarstvo odbrane nastoji poboljšati sposobnost izvođenja produženih borbenih operacija tako što će povećati broj skladišta za municiju, uključujući rakete dugog dometa koje se mogu koristiti za odmazdu protiv neprijateljskih baza.

Autor napominje da su kreatori ključnih dokumenata o japanskoj vojnoj strategiji, koja je usvojena prošlog decembra, u početku dozvoljavali pokretanje preventivnih raketnih udara na neprijateljske baze, ali su, zbog kritika šire javnosti i opozicije, uvrstili u “Strategiju nacionalne sigurnosti” i “Strategiju odbrane” termin posjedovanje sposobnosti za napade iz odmazde, što znači uništavanje neprijateljskih vojnih položaja. Međutim, izgleda da postoje male šanse za pobjedu u vojnoj konfrontaciji između zemalja koje učestvuju u “trojnom paktu” i združenih snaga Rusije, Kine i Sjeverne Koreje.

Pribjegavanje političkim rješenjima

Zato Tokio pribjegava diplomatskim rješenjima, jer je japanski premijer Fumio Kishida u više navrata tražio da se lično sastane sa sjevernokorejskim liderom Kim Jong-unom u bilo koje vrijeme radi razgovora, a ta želja bi mogla biti potaknuta zbližavanjem Moskve i Pjongjanga.

Naime, posebne instrukcije zemalja G7 da se prizna politika “jedne Kine” i izostanak promjena u stavovima zemalja članica grupe po ovom pitanju govore o nespremnosti za zaoštravanje odnosa s potencijalnim protivnicima.

U saopćenju koje je objavilo japansko ministarstvo vanjskih poslova navodi se da su članice G7 ponovo potvrdile „važnost očuvanja mira i stabilnosti u Tajvanskom moreuzu kao garanta sigurnosti i prosperiteta međunarodne zajednice. Nije došlo do promjene u osnovnom stavu članica G7 o Tajvanu, što podrazumijeva i politiku jedne Kine”.