Dok
bi
se
u
mnogim
državama
mjesečna
plata
od
4.000
franaka
(8.000
KM)
smatrala
dobrom,
u
Švicarskoj
bi
to
značilo
život
na
ivici
siromaštva.

“Ne
govorimo
o
novcu”

Daniel
Lauper
iz
humanitarne
organizacije
Caritas
je
napomenuo
da
je
za
mnoge
ljude
situacija
postala
nesigurna
usljed
pandemije
koronavirusa.
Bolan
je
sram
onih
koji
traže
pomoć.

“U
Švicarskoj
ne
govorimo
o
novcu
ili
o
tome
da
nemamo
novca”,
kazao
je
Lauper.

No,
skoro
750.000
ljudi
je
pogođeno
siromaštvom.

“Zastane
mi
knedla
u
grlu
kada
pomislim
na
mnogo
porodica
koje
su
na
ivici.
Taj
broj
nije
mjerljiv”,
istakao
je.

Lauper
je
ukazao
da
su
mnoge
porodice
u
teškoj
situaciji
i
strahuje
šta
će
za
posljedicu
imati
frustracija
porodica
koje
ne
dobijaju
pomoć.

Očekuje
da
će
još
više
ljudi
tražiti
pomoć
zbog
rasta
premija
zdravstvenog
osiguranja,
a
koji
bi
se
trebao
desiti
sljedeće
godine.

“Očajnička
potreba
za
reformom”

Odlazeći
ministar
zdravstva
Alain
Berset
je
najavio
poskupljenje
zdravstvenog
osiguranja.

“Imam
loše
vijesti
za
domaćinstva
koja
su
već
pogođena
inflacijom.
Troškovi
zdravstvenog
osiguranja
će
tokom
2024.
porasti
na
8,7
posto”,
rekao
je
Berset.

List
Neue
Zurcher
Zeitung
je
objavio
da
će
to
poskupljenje
za
porodicu
s
dvoje
djece
godišnje
iznositi
1.000
franaka
(2.000
KM).
Postoji
mogućnost
podnošenja
zahtjeva
za
snižavanjem
premije
zdravstvenog
osiguranja.
Ako
se
zahtjev
prihvati,
kantoni
subvencioniraju
zdravstveno
osiguranje.

Međutim,
ekonomisti
smatraju
da
finansijski
teret
na
kantonima
dugoročno
nije
održivo
rješenje.
Švicarska
trenutno
troši
5,5
milijardi
franaka
(više
od
10
milijardi
KM)
za
subvencioniranje
premija
zdravstvenog
osiguranja.
To
je
iznos
koji
je
jednak
budžetu
vojske
ove
države.

Tilman
Slembeck
s
Univerziteta
primijenjenih
nauka
u
Cirihu
(ZHAW)
je
za
švicarsku
javnu
radijsku
stanicu
SRF
izjavio
bi
zemlja
bez
ovog
subvencioniranja
imala
“nacionalni
ustanak”.
Smatra
da
su
subvencije
jednake
vojnoj
potrošnji
pokazatelj
da
je
zdravstvenom
sistemu
“očajnički
potrebna
reforma”.

“Nedostatak
solidarnosti”

Svi
političari
govore
o
rastu
premija
zdravstvenog
osiguranja.
Pojedini
pozivaju
na
sistem
u
kojim
će
zdravstvo
finansirati
vlada,
a
što
bi
bilo
omogućeno
porezima.
Međutim,
Slembeck
je
mišljenja
da
to
nije
održivo,
jer
je
u
suprotnosti
sa
švicarskom
kulturom.

“Osoba
koja
radi
u
menadžmentu
plaća
istu
premiju
zdravstvenog
osiguranja
kao
i
građevinski
radnik.
Ovo
pokazuje
nedostatak
solidarnosti”,
poručili
su
iz
stranke
Zelenih
koja
je
stranka
lijevog
centra.

Pozvali
su
na
sistem
zdravstvenih
troškova
koji
će
biti
zasnovan
na
visini
prihoda.
No,
Slembeck
ne
vidi
korist
od
toga.
Prema
njegovim
riječima,
to
bi
bilo
stavljanje
flastera
na
problem.
Konstatovao
je
da
bi
se
time
ublažio
pritisak
na
vladu
da
provede
prijeko
potrebnu
reformu
zdravstvenog
sistema,
čime
se
ovo
pitanje
ne
bi
dugoročno
riješilo.

Inflacija
i
stanarina

Inflacija
u
Švicarskoj
je
niža
nego
u
većini
evropskih
država,
ali
je
za
švicarske
uslove
visoka.
Stanarine
kontinuirano
rastu.
Direktor
Saveznog
ureda
za
stambena
pitanja
očekuje
da
će
stanarine
do
2026.
biti
više
za
15
posto.
Ovo,
kao
i
mali
broj
slobodnih
radnih
mjesta
te
povećanje
broja
stanovnika
na
devet
miliona
predstavljaju
opterećenje.

Inflacija
je
na
početku
godine
iznosila
3,4
posto,
dok
je
u
augustu
iznosila
1,6
posto.
No,
domaći
proizvodi
su
skuplji
za
2,2
posto
u
odnosu
na
prošlu
godinu.
Međutim,
u
Caritasu
u
Bernu
ne
osjete
da
se
stopa
inflacije
snižava.

Pomažu
u
nabavci
potrepština
po
nižim
cijenama.
Lauper
tvrdi
da
njihova
trgovina
u
Bernu
ima
30
posto
više
onih
koji
traže
pomoć.
Kako
je
naglasio,
dolaze
porodice
s
djecom,
starije
osobe
i
siromašni
radnici.

Švicarska
nije
jedina
koja
je
pogođena
inflacijom.
Vrhunac
inflacije
u
Evropskoj
uniji
je
bio
u
oktobru
prošle
godine,
kada
je
iznosila
11,5
posto.
To
je
za
posljedicu
imalo
da
21,6
posto
stanovništva
EU
bude
u
opasnosti
od
siromaštva,
piše
portal

swissinfo.