NAKON
iznadprosječnog
toplog
rujna,
a
ponegdje
čak
i
rekordno
toplog
–
i
prognoze
za
listopad
su
postojane
u
prilično
velikoj
vjerojatnosti
nastavka
iznadprosječne
topline,
a
ni
u
studenom
vjerojatno
neće
biti
velike
studeni,
prognozirao
je
Zoran
Vakula
za

HRT.

Dok
su
mnogi
prošlih
dana
i
tjedana
uživali
u
prevladavajuće
suhom,
sunčanom
i
toplom
vremenu
–
s
razmjerno
malo
kišnih
dana
za
rujan,
s
većinom
više
sunčanih
sati
nego
što
je
u
rujnu
uobičajeno,
te
s
temperaturom
zraka
većinom
višom
ne
samo
od
20°C,
nego
i
od
25°C,
vjerojatno
je
malo
tko
razmišljao
o
iznimnosti
tih
meteoroloških
uvjeta.
A
bili
su
iznimni,
barem
po
srednjoj
mjesečnoj
temperaturi
zraka,
koja
je
u
većini
Hrvatske
bila
viša
od
prosječne
iz
razdoblja
1991.-2020.
godina
za
čak
3
do
4°C!

Rujan
među
najtoplijima
u
povijesti
mjerenja

Stoga
se
prema
još
neslužbenim
analizama,
koje
tek
trebaju
provjeriti
i
potvrditi
klimatolozi
DHMZ-a,
već
sada
može
gotovo
pa
tvrditi
kako
je
ovaj
rujan
u
većini
Hrvatske
bio
među
5
najtoplijih
u
znanoj
povijesti
mjerenja,
ponegdje
čak
i
odmah
iza
najtoplijeg
2011.
godine,
poručio
je
Vakula.

U
Gospiću,
primjerice,
gdje
podaci
srednje
rujanske
temperature
zraka
postoje
od
1873.
godine
–
ovogodišnji
je
rujan
bio
5.
u
nizu
najtoplijih;
na
Zavižanu,
gdje
su
mjerenja
počela
sredinom
20.
stoljeća,
bio
je
4.
najtopliji;
u
Dubrovniku,
Rijeci,
Splitu
i
Zagrebu
(Maksimir)
–
2.
najtopliji;
a
u
Osijeku
–
čak
rekordno
topao!
Inače,
svakodnevna
mjerenja
u
Osijeku
postoje
još
od
1899.
godine.

Istodobno
je
ukupna
rujanska
količina
oborine
bila
nejednoliko
raspoređena
pa
je
tijekom
razmjerno
malog
broja
kišnih
dana
na
većini
meteoroloških
postaja
zabilježen
manjak
oborine
u
usporedbi
s
višegodišnjim
srednjim
vrijednostima,
a
samo
ponegdje
i
višak,
kao
primjerice
u
Rijeci
i
Zagrebu.

Analiza
srednje
temperature
zraka
na
meteorološkim
postajama
DHMZ-a
od
1.
siječnja
do
30.
rujna
također
upućuje
na
zaključak
kako
živimo
u
još
jednoj
u
nizu
iznadprosječno
toplih
godina.
Štoviše,
jednoj
od
najtoplijih
u
znanoj
povijesti
mjerenja.
U
Splitu,
primjerice,
srednja
temperatura
zraka
dosadašnjeg
dijela
godine
je
5.
u
nizu
najviših,
na
Zavižanu
je
4.,
u
Dubrovniku,
Gospiću,
Rijeci
i
Zagrebu
(Maksimir)
2.
najviša,
a
u
Osijeku
1.
–
rekordna!
Čak
viša
od
do
sada
najviše
iz
2007.
godine,
koja
je
u
prvih
9
mjeseci
najtoplija
u
većini
Hrvatske.

Dosadašnji
dio
godine
ponegdje
nije
samo
specifičan
po
temperaturi
zraka.
Na
postaji
DHMZ-a
Zagreb
Maksimir,
primjerice,
ukupna
količina
oborine
je
2.
najveća
od
1949.
godine,
od
kada
postoje
mjerenja
na
toj
postaji.
Prema
još
neslužbenim
podacima
izmjereno
je
938
mm
ili
litara
po
četvornome
metru,
odmah
iza
rekordnih
1035
mm,
od
početka
siječnja
do
kraja
rujna
2014.
godine.

Što
nas
čeka
u
listopadu

Kratkoročne
prognoze
za
listopad
upućuju
na
nastavak
“rujanskog”
vremena
i
sljedećih
tjedan
dana.
Štoviše,
prema
dugoročnoj
prognozi
za
sljedeća
4
tjedna
prilično
je
mala
vjerojatnost
da
će
neki
od
tjedana
biti
hladniji
od
prosječnoga
–
ili
drugim
riječima
–
mala
je
vjerojatnost
dugotrajnije
hladnoće
ili
duljeg
razdoblja
temperature
zraka
niže
od
uobičajene
za
listopad.

Također
je
u
prva
dva
listopadska
tjedna
mala
vjerojatnost
znatnije
količine
oborine
ili
drugim
riječima
–
do
sredine
listopada
kiša
će
vjerojatno
i
dalje
biti
razmjerno
rijetka
i
ne
obilna
ili
će
čak
izostati
–
velika
je
vjerojatnost
nastavka
razmjerno
suhog
razdoblja.
U
drugom
dijelu
listopada
povećava
se
vjerojatnost
za
ukupne
tjedne
količine
oborine
oko
prosječnih
pa
i
veće,
osobito
na
Jadranu
i
područjima
uz
njega.

I
studeni
bi
mogao
proći
bez
velike
studeni

Pouzdanost
dugoročnih
prognoza
za
studeni
je
manja
nego
za
listopad,
ali
je
možda
nekima
ipak
zanimljivo
spomenuti
kako
su
prognoze
postojane
te
i
dalje
upućuju
na
povećanu
vjerojatnost
još
jednog
iznadprosječno
toplog
mjeseca,
što
znači
da
ni
u
studenom
ne
bi
trebalo
biti
velike
studeni,
odnosno
dugotrajnog
razdoblja
hladnoće
neuobičajene
za
posljednji
jesenski
mjesec.

Pritom
će
ukupna
količina
oborine
u
studenome,
ostvare
li
se
trenutačno
najvjerojatnije,
ali
ne
i
odviše
pouzdane
prognoze
–
u
većini
Hrvatske
biti
oko
prosjeka
pa
i
veća.

Kakva
će
biti
zima

Prognoze
za
zimu,
odnosno
razdoblje
prosinac
–
siječanj
–
veljača
–
daju
povećanu
vjerojatnost
za
srednju
sezonsku
temperaturu
zraka
oko
prosječne,
većinom
i
malu
višu,
ali
je
zanimljivo
primijetiti
kako
su
i
vrijednosti
odstupanja
od
prosjeka
i
vrijednosti
vjerojatnosti
da
će
se
to
odstupanje
dogoditi
–
znatno
manje
u
usporedbi
s
onima
za
jesen.
Ili
drugim
riječima,
zima
će
vjerojatno
biti
primjerenija
prosječnoj
zimi,
nego
što
će
jesen
biti
oko
prosječne
jeseni.

Pritom
je
povećana
vjerojatnost
ukupne
sezonske
količine
oborine
u
većini
Hrvatske
barem
malo
veće
od
prosječne.

Ako
se
to
ostvari
–
temperatura
oko
prosječne
i
višak
oborine
–
povećava
se
“nada”
mnogih
i
za
snijeg,
kaže
Vakula
i
dodaje
kako
se
to
manje
odnosi
na
prosinac,
za
koji
je
još
razmjerno
velika
vjerojatnost
pozitivnog
odstupanja
srednje
mjesečne
temperature
zraka
od
prosječne,
a
više
na
veljaču
i
posebice
siječanj.  

Vakula
ipak
napominje
kako
odstupanja
ovise
od
mjesta
do
mjesta
te
kako
dugoročne
prognoze,
unatoč
željama,
još
uvijek
imaju
puno
nedostataka,
a
nerijetko
dođe
do
pogrešaka.

Znate
li
nešto
više
o
temi
ili
želite
prijaviti
grešku
u
tekstu?