‘Izazovi’ TikToka sve češće završavaju tragično – smrću djece

‘Izazovi’ TikToka sve češće završavaju tragično – smrću djece

Link na izvornu vijest

U TikToku su još lani izjavili da su opasni sadržaji zabranjeni. No prije nego li ih oni uopće pronađu i uklone, djeca diljem svijeta, pa i u Hrvatskoj, već su pokušala izvesti često i koban izazov

Zbog privida neranjivosti, želje da se uklope, potrebe da dokažu da su hrabri, skretanja pozornosti s nečega za što smatraju da nisu dovoljno dobri, na nešto u čemu bi, po njihovu mišljenju, mogli dobiti priznanje vršnjaka, nametnutog trenda i potpuno nerazumljivog objašnjenja sažetog u banalnoj rečenici “svi to rade” mladi, nerijetko 14 i 15-godišnjaci, mahom odgovaraju i kopiraju izazove objavljenje na TikToku. Opasne izazove. Toliko opasne da završavaju tragično. Novi slučajevi potresli su i Hrvatsku ovih dana.

Djecu treba podučiti

Ta zastrašujuća pošast prisutna je već nekoliko godina u čitavom svijetu. Nekadašnji vršnjački problemi prebacili su se u online okruženje, snimljeni pred kamerama i dobili nezapamćene razmjere – do tragedije koja paralizira obitelj. Samo društvena mreža TikTok broji milijardu korisnika. Nasilni izazovi kao da nemaju granica, a sve zbog povećanja popularnosti i klikova u virtualnom svijetu.

TikTok izazovi mogu biti svakakvi: uzimanje jasno definiranih tableta, u šest puta većoj količini od dozvoljene koja izaziva halucinacije ili da jedna osoba skoči u zrak, a druge dvije joj pri skoku udaraju u noge kako bi izgubila ravnotežu. Tu si i izazovi guranja novčića iza punjača koji je uključen, kušanja slatkiša obloženih tekućim dušikom, objavljivanja kompromitirajućih videa druge djece, do izazova u kojem se veže remen oko vrata i steže sve dok se ne akter ne onesvijesti. Potom se vršnjaci tjeraju rezati dijelove tijela žiletom ili nožem ili je “izazov” staviti što više predmeta u usta ili pasti i ozbiljno se ozlijediti. Posljedice su samoubojstva, gušenja, trajna tjelesna oštećenja, otrovanja, zatajenja organa. U TikToku su toga problema odavno svjesni. Lani su njihovi su glasnogovornici izjavili da su sadržaji takve prirode zabranjeni i bit će uklonjeni ako se pronađu. No prije nego li ih oni uopće pronađu i uklone, djeca diljem svijeta, pa i u Hrvatskoj, već su pokušala izvesti opasan izazov.

Iako u Hrvatskoj ne postoji statistika o TikTok izazovima koji su završili tragično, postoji MUP-ova statistika koja ledi krv u žilama. Ona o oduzetim premladim životima. A neki od razloga jesu problemi na društvenim mrežama, problemi s vršnjacima, problemi koji se za mlade čine nerješivima u online svijetu. Takva statistika najgora je bila, u promatranom razdoblju od 2013. upravo u 2022. godini – kada je zauvijek otišlo 24 djece koja nisu napunila ni četrnaest godina i 62 mladih od 15. do 18. godine. U svijetu u kojem roditelji bez sumnje nose težak teret okružja u kojem mu odrasta dijete, odgovornost nose svi, i roditelji i prijatelji, nastavnici, odgajatelji i novinari. No, je li rješenje zabrana svih društvenih mreža i što preostaje roditeljima, pitamo psihologicu i predsjednicu Udruge Hrabri telefon Hanu Hrpka.

– Djeca i mladi teško mogu procijeniti je li neki izazov opasan ili nije pogotovo jer se većinom vode onom “pa svi to rade”. U stvarnom životu djeca su svjesnija opasnosti i rizika jer je veća šansa nego na internetu da vide posljedice. Stoga je važno osnaživati djecu da ne sudjeluju u aktivnostima i izazovima koji u njima bude nelagodu, za koje vjeruju da im roditelji ne bi dozvolili te da se radije vode mišlju “ako me ne prihvate bez sudjelovanja u ovom izazovu, ni ne želim biti prijatelj/ica s njima” – kaže Hrpka. Kako je istaknula, roditelji u odgoju ne trebaju samo razmišljati kako da zaštite svoju djecu nego i kako da ih odgoje tako da ne potiču druge na izazove. Djecu treba podučiti da ne budu nasilna prema drugoj djeci i da svatko tko svjedoči nasilju ili govoru mržnje ili opasnoj situaciji za drugu osobu može i treba reagirati, osudom, kontaktiranjem policije, prijavom na red button ili pozivom na Hrabri telefon (116-111) radije nego “lajkanjem” i “shareanjem” takvog sadržaja.

– Roditelji najčešće primijete neke promjene u ponašanju djeteta, u spavanju, prehrani ili sniženo raspoloženje ili se dijete povlači se u sebe, izbjegava obiteljska okupljanja, ima lošiji školski uspjeh. Primjećuju naglu promjenu u količini korištenja pametnog telefona, odnosno društvenih mreža – odjednom ih dijete puno češće koristi ili ih odjednom ne koristi. Važno je da roditelj reagira. Najbolje je kada roditelj i dijete zajedno stvaraju od početka djetetov profil na pojedinoj društvenoj mreži i u prvim tjednima razgovaraju o tome tko sve vidi te sadržaje, o sudjelovanju u izazovima, o nalaženju uživo s ljudima koje upoznajemo online – ističe Hana Hrpka.

Hoće li djeca slijediti druge vršnjake u rizičnom ponašanju, ovisi o tome kakvo je njihovo samopouzdanje i samopoštovanje, koliko vjeruju da će ih drugi prihvatiti ili neće izbaciti iz društva čak i ako ne sudjeluju u tim rizičnim aktivnostima, vjeruju li sebi i svojoj procjeni da nešto nije dobro za njih i dovodi ih u opasnost ili je bezazleno i samo zabavno. Upravo stoga neizmjerno je važna okolina.

Postoje i službe za pomoć

– Ne možemo prevenirati da nam djeca budu izložena tome, ali možemo od malih nogu, sustavnim stvaranjem odnosa s djetetom, razvijanjem njegovih potencijala i pouzdanja kroz situacije u životu raditi na tome da, kada dijete postane mlada osoba, budemo mirni da smo ga obučili i ojačali za samostalan život u zajednici, online i offline – kazala je Hrpka.

Djeci treba jasno objasniti da na internetu postoje pravila, ali i posljedice i to brojne, a isto tako jasno im naznačiti da se mogu i trebaju obratiti za pomoć bez obzira na to koliko stvari izgledale bezizlazno ili koliko im je neugodno zbog objavljenog sadržaja. Uvijek postoji pozitivno rješenje, službe i ljudi koji su educirani pružiti pomoć.

– Krene li što po zlu, nemoj se bojati potražiti pomoć ili savjet od roditelja, odrasle osobe koja skrbi o tebi ili policije! Vidiš li neprimjeren sadržaj ili zlostavljanje druge osobe, ne okolišaj s prijavom. Prijaviti možeš samom administratoru stranice, ali i anonimno policiji, na Red Button. Počinitelji su često uvjereni da ih policija ne može pronaći. Varaju se! – poručuju iz MUP-a svoj djeci.

The post ‘Izazovi’ TikToka sve češće završavaju tragično – smrću djece first appeared on ABCportal.info.

Objava ‘Izazovi’ TikToka sve češće završavaju tragično – smrću djece pojavila se prvi puta na ABCportal.info.

Rubrika “Drugi pišu” je računalno generirana rubrika u kojoj se automatski povlači vijesti s drugih web stranica putem RSS protokola, te se korisnik koji otvori (klikne) vijest na ovoj rubrici upućuje na vijest s izvorne web-stranice (slično kao na Facebooku). Vijesti i linkovi koji vode na te vijesti su pod kontrolom drugih portala te e-Hercegovina.com nije odgovorna za sadržaj tih istih portala. e-Hercegovina.com nije vlasnik prenesenih vijesti i ne polaže nikakva prava na objavljene vijesti. e-Hercegovina.com poštuje intelektualno vlasništvo i autorska prava drugih, te se obvezuje po prijavi povrede autorskih prava, intelektualnog vlasništva ili druge povrede propisa ukloniti sve sadržaje kojima se krše autorska prava drugih. Primjedbe, prijave kršenja prava ili nešto drugo možete uputiti na email [email protected] te se e-Hercegovina.com obvezuje da u najkraćem mogućem roku odgovori na email i po potrebi reagira.
O čemu se priča na BiH i Croatia subredditima

O čemu se priča na Balkanskim subredditima?