Federalni zavod za statistiku nedavno je objavio publikaciju “Federacija u brojkama”, a u kojoj je, među ostalim, vidljivo kako je koncentracija pravnih osoba najveća na prostoru Mostara, Sarajeva i Tuzle

Kada je krajem prošlog mjeseca na Gradskom vijeću Mostara usvojena odluka o donošenju i provođenju regulacijskog plana poslovne zone Miljkovići, koja je predviđena na 180 hektara s planiranih 9 blokova u prvoj fazi, stvorene su pretpostavke za otvaranje dodatnog investicijskog zamaha u gradu na Neretvi, jednom od gradova koji se mogu pohvaliti visokim brojem obrtnika i registriranih pravnih subjekata, piše Večernji list BiH.

Sada će svi oni koji žele proširiti svoju djelatnost, kao i investitori koji tek traže mjesto za realizaciju svojih poslovnih ideja, imati prostor koji će moći zakupljivati po povoljnim cijenama te i time ojačati ekonomsku sliku grada, županije, ali i države u cjelini.

Na sjeveru BiH, u gradu Tuzli, nedavno su donijeli odluku kojom se ukida pristojba za registraciju samostalne djelatnosti, čime su pruženi dodatni poticaj i vjetar u leđa ulagačima. Upravo su ova dva grada, uz Sarajevo, lokalne zajednice u kojima, prema podacima u koje smo imali uvid, posluje najveći broj pravnih subjekata, kao i fizičkih osoba obrtnika, a kada se pogledaju potezi gradskih vlasti, ali i procesi daljnjeg prometnog povezivanja, čini se kako će njihov broj i dalje rasti.

Koncentracija

Federalni zavod za statistiku nedavno je objavio publikaciju “Federacija u brojkama”, a u kojoj je, među ostalim, vidljivo kako je koncentracija pravnih osoba najveća na prostoru Mostara, Sarajeva i Tuzle (po klasifikaciji ulaze u razred s više od 2800 subjekata), baš kao i koncentracija fizičkih osoba – obrtnika. U pogledu pravnih osoba, slijede Zenica i Bihać, općine i gradovi Zapadnohercegovačke županije (Široki Brijeg, Grude, Posušje i Ljubuški), Livno i Tomislavgrad iz Hercegbosanske županije te niz općina i gradova Tuzlanske i Srednjobosanske županije.

Zanimljivi zaključci mogu se izvući i kada se analizira kretanje broja pravnih osoba u Federaciji BiH, a koji upućuju na rast i širenje poslovanja. Tako ih je u 2020. godini u tom entitetu bilo registrirano 62.180, dok je u 2022. godini taj broj porastao na 65.658. Kada se pak pogleda klasifikacija po djelatnostima, vidljivo je kako najveći broj pravnih osoba dolazi iz sektora trgovine na veliko i na malo, kao i djelatnosti popravka motornih vozila i motocikala – 14.906, a slijede pravne osobe iz drugih uslužnih djelatnosti čiji je broj u 2022. godini iznosio 13.355. Ohrabruje činjenica da visoko treće mjesto drži prerađivačka industrija s registriranih 6748 pravnih osoba, a što je zamjetan porast u odnosu na 2021. godinu, kada je u FBiH poslovala 6561 pravna osoba iz prerađivačke industrije.

Kada govorimo o fizičkim osobama, odnosno obrtnicima, njihov broj je protekle godine iznosio 54.649, što je također rast u odnosu na 2021., kada ih je poslovalo 53.188, dok je, analizirajući klasifikaciju djelatnosti, vidljivo kako ih najveći broj dolazi iz trgovine i popravka motornih vozila – 11.836. Slijede obrtnici iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane (9835), na trećem mjestu su obrtnici u prerađivačkoj industriji (7260), dok četvrto drže zaposleni u poljoprivredi (5327). Za potonje dvije djelatnosti također se može utvrditi određeni rast u odnosu na prethodne godine, a što unosi optimizam i pokazuje kako, krizama unatoč, žitelji Federacije BiH pronalaze način za ostanak i opstanak u djelatnostima kojima se bave. S tim u vezi svakako je važno naglasiti kako bi im se perspektive rada dodatno mogle unaprijediti ako Federacija BiH provedbe sve zacrtane reforme iz ekonomskog segmenta.

Razvoj Federacije

Strateška opredjeljenja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u mandatnom razdoblju odnose se upravo na ubrzani ekonomski razvoju temeljen na povećanju produktivnosti i zaposlenosti. To će svim dijelovima ekonomije i društva omogućiti realizaciju razvojnih potencijala, iskazivanje inovativnosti i kreativnosti, kao i otvaranje kvalificiranih i visokokvalificiranih adekvatno plaćenih radnih mjesta, uz očuvanje okoliša i smanjenje nejednakosti, otklanjanje diskriminacije i rodne neravnopravnosti u društvu. Prioriteti su pritom povećavati digitalizaciju ekonomije, podržavati transfer i razvoj tehnologija, podržavati razvoj poslovnog privatnog sektora, podržavati izvoz i stvaranje proizvoda više dodane vrijednosti…

Resursno učinkovit i održiv razvoj podrazumijeva nastojanje da se postigne okolišno i socijalno prihvatljiva proizvodnja i potrošnja, kao i cirkularna ekonomija. Tu je i set zakonskih rješenja kojima će se rasteretiti rad, odnosno smanjiti izdvajanja za doprinose, dok se u pogledu digitalne transformacije malih i srednjih poduzeća predviđa kreiranje alata i politika koje imaju za cilj ohrabriti male i srednje poduzetnike da pokrenu procese digitalizacije poslovanja. Time će se jačati konkurentnost malih i srednjih poduzeća, povećati njihov i broj zaposlenih u sektoru maloga gospodarstva, kao i poticati rast inovativnih i na izvoz usmjerenih malih i srednjih poduzeća.

The post U FBiH gotovo 55 tisuća obrtnika, najviše u Mostaru, Tuzli i Sarajevu first appeared on ABCportal.info.

Objava U FBiH gotovo 55 tisuća obrtnika, najviše u Mostaru, Tuzli i Sarajevu pojavila se prvi puta na ABCportal.info.