Velika
imena
svjetske
ekonomije
već
duži
period
nemaju
ništa
dobro
da
nam
saopšte.
Naprotiv,
čujemo
sve
pesimističnije
prognoze
koje
nagovještavaju
katastrofalan
ishod
za
globalnu
ekonomiju
poput
duboke
recesije,
propasti
finansijskih
tržišta,
pucanja
balona…
a
inflaciju
kojoj
se
ne
vidi
kraj
vide
kao
izvor
mnogih
novih
problema.
Udarci
Ako
se
osvrnemo
unazad
tri
godine,
vidjet
ćemo
da
udarci
dolaze
sa
svih
strana.
Energetska
kriza,
rekordna
inflacija,
rast
kamata,
geopolitički
sukobi
i
tenzije,
nestašice
i
zagušenja
u
snabdijevanju…
Još
prošle
godine
su
pojedini
analitičari
isticali
da
na
tržištima
imamo
“savršenu
oluju”
nepovoljnih
ekonomskih
kretanja.
Na
pitanje
do
kada
će
sve
ovo
trajati,
malo
ko
je
spreman
dati
odgovor.
Bez
obzira
na
to
što
su
velike
ekonomije
poput
SAD-a,
Kine,
ali
i
drugih
zemalja
pokazale
otpornost
veću
od
predviđanja,
Svjetska
banka
predviđa
da
će
više
kamatne
stope
i
strožiji
krediti
uzeti
veći
danak
na
privredne
rezultate
sljedeće
godine.
Peter
Zeihan,
američki
geopolitički
analitičar,
nedavno
je
objavio
prilično
iznenađujuće
prognoze
osvrćući
se
na
kinesku
ekonomiju.
Naime,
on
vjeruje
da
Kinu
gotovo
sigurno
očekuje
kolaps,
a
do
potencijalne
katastrofe
ostalo
je
tek
10
godina.
Svoje
predviđanje
bazira
na
tvrdnji
da
Kina
pogrešno
izvještava
o
svom
broju
stanovnika,
on
tvrdi
da
je
stvarna
populacija
te
zemlje
za
100
miliona
manja
od
one
koju
vlada
službeno
objavljuje.
–
Ovo
je
njihova
posljednja
decenija,
rekao
je
Zeihan.
Nije
ni
američka
ekonomija
u
sjajnoj
situaciji.
Robert
Kiyosaki,
američki
biznismen,
u
svom
izlaganju
uporedio
je
američke
penzije
sa
balonom
koji
čeka
da
pukne,
nazivajući
ih
“sljedećim
globalnim
Lehmanom”,
misleći
naravno
na
propast
investicione
banke
Lehman
Brothers
2008,
nakon
čega
je
nastala
kriza
svjetskih
razmjera.
Šta
bi
investitori
trebali
da
urade,
suočeni
sa
nadolazećom
krizom
sistema
penzionisanja?
Sam
Kiyosaki
je
rekao
“ne
kupujem
zlato
i
kriptovalute
što
ih
volim,
već
što
ne
vjerujem
FED-u”.
Čuveni
američki
ekonomista
Nouriel
Roubini,
koji
je
predvidio
ekonomsku
krizu
2008,
sad
je
dao
novu
sumornu
sliku
šta
se
sprema
svjetskoj
ekonomiji.
U
intervjuu
za
Financial
Times,
Roubini,
kojeg
često
nazivaju
Dr.
Propast
(Dr.
Doom)
zbog
svojih
pesimističkih
predviđanja,
rekao
je
da
spoj
starih
i
novih
problema
predstavlja
rizik
za
cijeli
svijet.
–
Mislim
da
je
svijet
u
usporenoj
željezničkoj
olupini.
Postoje
velike
nove
prijetnje
koje
prije
nisu
postojale,
a
one
se
gomilaju
dok
mi
radimo
vrlo
malo
po
tom
pitanju,
ocijenio
je
on.
Moramo
da
naučimo
da
živimo
u
stanju
pripravnosti,
a
za
pozitivan
ishod
će
biti
potrebni
sreća,
globalna
saradnja
i
ekonomski
rast
bez
presedana.
Roubini
je,
proširujući
svoja
loša
predviđanja
svjetske
ekonomije,
osudio
Federalne
rezerve
zbog
promašaja
inflacije,
upozoravajući
da
postoji
sigurna
šansa
da
će
privreda
krenuti
u
recesiju
kao
rezultat
agresivnog
povećanja
kamatnih
stopa
Američke
centralne
banke,
kao
i
ECB-a.
Provalija
On
je
upozorio
da
će
predstojeći
ekonomski
pad
biti
ozbiljan.
–
Ne,
ovo
neće
biti
kratka
i
plitka
recesija,
biće
duboka
i
dugotrajna,
kazao
je
on.
Mike
Bary,
koji
je
također
predvidio
krizu
2008.
na
tržištu
nekretnina
koja
je
na
kraju
potopila
svjetsku
ekonomiju,
navodi
“ulagači
na
berzama
su
se
previše
zaigrali
i
cijela
situacija
ne
vodi
ni
u
šta
dobro”.
Njegova
predviđanja
za
blisku
budućnost
još
su
mračnija
od
onih
ranije.
Mada,
iako
mračna,
njegova
su
predviđanja
u
najvećem
procentu
precizna.
On
tvrdi
da
nam
u
ekonomskom
smislu
stiže
sudnji
dan,
te
smatra
da
američko
tržište
stoji
na
ivici
provalije
i
da
su
sada
vremena
turbulentnija
nego
ranije,
misleći
na
više
nagađanja
nego
1920-ih,
više
precijenjenosti
nego
1990-ih
i
više
ekonomskih
i
geopolitičkih
sukoba
nego
1970-ih.
On
predviđa
da
će
akcije
doživjeti
“majku
svih
kolapsa”.
Zbog
toga
je
objavio
zadnje
upozorenje
sa
grafikonom
koji
pokazuje
nagli
pad
S&P
500,
koji
je
dostigao
istorijski
maksimum
u
januaru
i
vjeruje
da
će
još
više
padati.
Kada
kripto
padne
sa
bilionskih
vrijednosti,
a
razne
dionice
izgube
desetine
milijardi
vrijednosti,
vidjet
će
se
učinci
kvantitativnog
stezanja
Federalnih
rezervi.
