Autor:
dnevno.ba/hina

Srijeda,
11.
listopada
2023.
u
09:46

Teme
poput
COVID-a-19,
klime,
rata
u
Ukrajini
i
izbora
najpodložnije
su
dezinformacijama,
upozorava
stručnjakinja
za
digitalno
istraživanje
Estelle
Péard
iz
francuske
novinske
agencije
AFP
koja
je
nedavno
u
Zagrebu
novinare
podučavala
alatima
za
zaustavljanje
lažnih
vijesti.

Za
Adria
Digital
Media
Observatory
(ADMO)
hub
u
Zagrebu
AFP
je
održao
trening
za
novinare
s
kojima
su
podijelili
znanje
o
dezinformacijama
i
tehnikama
koje
koriste
u
borbi
protiv
njih.
Takve
obuke
AFP
provodi
u
više
europskih
zemalja,
a
imaju
i
platformu
s
besplatnim
online
tečajevima
o
digitalnom
istraživanju.

–
AFP
već
nekoliko
godina
piše
o
dezinformacijama
koje
se
šire
u
Hrvatskoj,
postoji
i
fact-checker
sa
sjedištem
u
Zagrebu.
Agencija
je,
s
drugim
partnerima,
također
dio
hrvatsko-slovenskog
čvorišta
za
borbu
protiv
dezinformacija
pod
nazivom
ADMO,
rekla
je
u
razgovoru
za
Hinu
AFP-ova
koordinatorica
za
digitalno
istraživanje
u
Europi
Estelle
Péard.

Prošle
godine
AFP
proveo
7840
provjera
činjenica

Digitalnim
istragama
francuska
novinska
agencija
bavi
se
od
2017.
kada
je
počela
sa
samo
jednim
novinarom
u
Parizu.

–
Sada
imamo
tim
od
oko
140
ljudi
širom
svijeta
koji
rade
u
više
od
30
ureda
i
na
26
jezika.
U
2022.
AFP-ov
odjel
za
digitalna
istraživanja
proveo
je
7840
provjera
činjenica
diljem
svijeta,
kaže
Péard.

Obuka
započinje
objašnjenjem
što
su
dezinformacije
i
digitalna
istraga
te
upoznavanjem
s
alatima
koje
koriste
provjerivači
činjenica
u
svom
radu,
poput
obrnutog
pretraživanja
za
pronalaženje
porijekla
slike
ili
videozapisa
koji
se
dijeli
na
mreži
ili
geolokacija
scena
viđenih
zajedno
s
obmanjujućim
tvrdnjama.

Polaznike
su
savjetovali
i
kako
ostati
siguran
na
internetu,
zaštititi
se
od
neželjenih
sadržaja
te
poboljšati
pretragu
na
internetu
i
društvenim
mrežama.
Péard
kaže
da
se
narativi
i
tehnologije
stalno
razvijaju
te
baš
zato
alati
trebaju
biti
prilagođeni
za
istraživanje
na
internetu.

–
To
činimo
prateći
promjene
na
različitim
društvenim
medijima,
na
primjer
nedavno
s
X-om,
prije
poznatim
kao
Twitter.
Ponekad
alat
više
nije
koristan,
ali
se
pojavi
drugi,
dodaje
Péard.

Kao
izvrstan
alat
navela
je
obrnuto
pretraživanje
fotografija.

–
Svatko
to
može
učiniti
učitavanjem
slike
ili
videozapisa
na
tražilice
kao
što
su
Google,
Yandex
ili
Baidu.
Dodatak
za
provjeru
Invid-WeVerify,
koji
je
zajednički
razvio
AFP,
također
je
vrlo
jednostavan
i
učinkovit
način
za
provjeru
dijeli
li
se
slika
na
mreži
zajedno
s
lažnom
ili
obmanjujućom
tvrdnjom,
objasnila
je.

Opasnost
od
lažnog
sadržaja
generiranog
umjetnom
inteligencijom

Kaže
i
da
AFP
na
lažne
informacije
najčešće
nailazi
u
temama
o
zdravlju,
klimatskim
promjenama,
ratu
u
Ukrajini
ili
izborima
te
posebno
o
covidu-19.

–
Od
početka
pandemije
COVID-a-19
vidjeli
smo
brojne
online
račune
koji
su
promicali
lažne
lijekove
i
potvrdili
mnoge
lažne
tvrdnje
o
covidu
i
cjepivima
protiv
te
bolesti.

Važno
je
ne
dopustiti
dezinformatorima
da
šire
neistine
i
ugrožavaju
živote
i
zdravlje
ljudi,
ističe
Péard.

Dodaje
i
da
je
nedavno
njihov
hrvatski
blog
objavio
priču
u
kojoj
se
objašnjava
da
američka
Agencija
za
hranu
i
lijekove
(FDA)
nije
promijenila
svoje
stajalište
te
da
i
dalje
ne
savjetuje
ivermektin
za
liječenje
COVID-a-19.

Najvažnije
je
pomoći
korisnicima
interneta
da
saznaju
točne
činjenice
o
ovim
važnim
temama,
zaključuje
Péard,
koja
kao
veliki
budući
izazov
za
sve
koji
se
bave
provjeravanjem
činjenica
vidi
sadržaj
s
važnim
ili
obmanjujućim
tvrdnjama
generiran
umjetnom
inteligencijom.