VLADA
predlaže
rebalans
proračuna
za
ovu
godinu
tako
da
prihodi
iznose
27.7
milijardi
eura
što
je
povećanje
za
1.1
milijardu
eura
u
odnosu
na
izvorni
proračun,
a
rashodi
se
povećavaju
za
1.2
milijarde
eura,
na
29.3
milijarde
eura,
rekao
je
u
uvodu
današnje
sjednice
vlade
premijer
Andrej
Plenković.

Plenković
je
uvodno
prvo
govorio
projektima
za
obnovu
nakon
potresa
kojima
su,
kako
je
rekao,
zadovoljni. 

“Doniramo
dodatnih
pet
milijuna
eura
za
proces
razminiranja
u
Ukrajini”,
dodao
je.
“Naša potpora
Ukrajini praćena
je
jasnim
djelovanjem.
U
Hrvatskoj
su
boravili
njihovi
pravosudni
stručnjaci
kojima
smo
prenijeli
naša
specifična
znanja.

Održani
su
sastanci
o
budućnosti
Unije,
osvrnuli
smo
se
na
situaciju
na Kosovu nakon
incidenta
i
terorističkog
napada
u
Banjskoj.
Vlada
je
snažno
osudila
terorističke
napade
Hamasa
na
Izrael
gdje
je
poginuo
velik
broj
civila,
izražavamo
sućut.
Reagirali
smo
i
kao
predsjedavajuća
Međunarodnim
savezom
sjećanja
na
holokaust.
Podržavamo
pravo
Izraela
u
skladu
s
međunarodnim
pravom,
zabrinuti
smo
za
daljnju
eskalaciju
i
destabilizaciju
Bliskog
istoka”,
rekao
je
Plenković,
prenosi
N1. 

Kazao
je
kako
je
vlada
obilježila
obljetnicu
raketiranja
Banskih
dvora
i
pokušaja
likvidacije
predsjednika
Tuđmana
i
vodstva
Hrvatske.

Javni
dug,
rebalans
proračuna,
inflacija…

Podsjetio
je
da
su
na
telefonskoj
sjednici
vlade
ranije
ovog
tjedna
donesene
odluke
o
smanjenju
cijena goriva.

Osvrnuo
se
na
akciju
policije
u
Splitu:
“To
je
dokaz
da
se
policija
bori
protiv
kriminala,
ovog
puta
protiv
skupina
koje
se
bave
raspačavanjem
droge.
Uhićenja
su
povezana
sa
suradnjom
s
njemačkom
policijom
u
kojoj
je
sudjelovala
i
španjolska
policija.
Svjedočili
smo
ove
godine
rekordnim
zapljenama
kokaina,
skoro
700
kilograma.
Policija
je
radila
na
uhićenju
49
zločinačkih
udruženja”,
rekao
je
i
čestitao
policiji.

“Važno
je
da
je Fitch
revidirao
izglede dugoročnog
rejtinga
Hrvatske,
on
je
na
razini
BBB+,
a
izgledi
su
sad
postali
pozitivni
što
znači
da
imamo
dobre
poruke.
Naš
rast
BDP-a
je
drugi
najbolji
rezultat
u
EU
i
nadomak
smo
kreditnog
rejtinga
kakvog
Hrvatska
nikad
dosad
nije
imala.
To
ohrabruje”,
dodao
je.

O
rebalansu
proračuna
rekao
je:
“Vlada
upućuje
u
sabor
izmjene
i
dopune
proračuna
i
niz
zakona.
Ovaj
rebalans
je
važan
za
nastavak
gospodarskog
rasta,
usporavanje
inflacije
i
očuvanje
društvene
kohezije.
Tu
revidiramo
i
projekcije
gospodarskog
rasta.
Prošle
su
godine
projekcije
bile
0.7
posto.
Danas
nakon
svega,
posebno
naglašavam
limitiranje
cijena
energenata,
došli
smo
u
poziciju
da
sad
predviđamo
rast
od
2.8
posto
što
je
na
tragu
poboljšanih
prognoza
svjetskih
agencija.
Prema
projiciranim
prihodima
i
rashodima
(prihodi
iznose
27.7
milijardi
eura
što
je
povećanje
za
1.1
milijardu
eura
u
odnosu
na
izvorni
proračun,
a
rashodi
se
povećavaju
za
1.2
milijarde
eura,
na
29.3
milijarde
eura)
godinu
ćemo
završiti
u
minimalnom
deficitu
od
0.3
posto
ili
235
milijuna
eura
što
potvrđuje
da
nam
je
praktički
proračun
u
2023.
uravnotežen.
Imamo
60.7
posto
udio
javnog
duga
u
BDP-u.
U
ovako
kriznim
vremenima
ovako
smanjiti
javni
dug
je
značajno
postignuće.

Inflaciju procjenjujemo
na
8
posto,
no
svi
ostali
podaci
govore
o
tome
da
smo
sve
dobro
prilagodili.”

“Prvi
put
predsjednik
RH
nije
poštovao
volju
zakonodavca”

Osvrnuo
se
i
na
ponovnu
proceduru
oko
Zakona
o
izbornim
jedinicama
te
još
jednom
prozvao predsjednika
Republike što
zakon
nije
na
vrijeme
potpisan:

“Ponovno
će
se
u
sabor
uputiti
Zakon
o
izbornim
jedinicama.
Time
otklanjamo
formalno-pravne
nedostatke
nastale
postupcima
predsjednika
Republike
koji
nije
poštovao
volju
zakonodavca
i
nije
na
vrijeme
potpisao.
Očito
je
da
je
on
to
učinio
svjesno
i
namjerno
bez
obzira
na
ustavni
rok
od
osam
dana.

Ovo
je
prvi
put
da
se
ovako
nešto
dogodilo.
Kad
je
on
obnašao
dužnost
premijera,
njegova
je
vlada
određivala
da
određeni
zakon
stupi
na
snagu
određenog
datuma.
I
svaki
put
tadašnji
predsjednici
Ivo
Josipović
i
Kolinda
Grabar-Kitarović
poštovali
su
volju
zakonodavca,
sabora.

Kad
je
riječ
o
našem
mandatu,
zadnja
situacija
bila
je
u
lipnju
kad
se
donosio
Zakon
o
osobnoj
asistenciji.
Zakoni
su
trebali
stupiti
na
snagu
1.
srpnja
i
predsjednik
je
potpisivao.
To
je
uobičajena
zakonodavna
praksa.
Ovo
je
štetan
presedan.
Riječ
je
o
namjeri.”

Znate
li
nešto
više
o
temi
ili
želite
prijaviti
grešku
u
tekstu?