U
firmi
su
zatekli
52
uposlenika,
od
čega
11
portira,
ali
ljudi
koji
su
došli
u
GS-Tvornicu
mašina
Travnik
(GS-TMT)
odlučili
su
zasukati
rukave
i
danas
je
ta
firma,
koja
je
po
mnogima
bila
preodređena
za
tavorenje
na
bh.
nestabilnom
proizvodnom
nebu,
najbolji
primjer
dobro
urađene
privatizacije,
piše

Marx.ba.

Danas
izvoze
oko
95
posto
onoga
što
proizvedu,
a
osim
što
se
šire
kao
kompanija,
s
ponosom
mogu
govoriti
o
ulaganju
u
ljudske
resurse,
ali
i
u
lokalnu
zajednicu.

Senad
Beganović,
izvršni
direktor
ove
kompanije
će
uvijek
naglasiti
kako
je
za
sve
zaslužan
tim,
a
u
razgovoru
za
Marx.ba
govorio
je
nastanku
kompanije,
vremenu
kada
je
došla
pod
okrilje
novog
vlasnika,
proizvodnji,
uposlenicima
i
planovima
za
budućnost.

Koliko
postoji
kompanija
GS-Tvornica
mašina
Travnik
(GS-TMT)
i
kako
je
tekao
razvojni
put?

–
GS-TMT
je
prošle
godine
proslavila70
godina
postojanja.
Do
prije
rata
firma
je
poslovala
u
sastavu
kombinata
Bratstvo
–
Novi
Travnik,
gdje
se
uglavnom
proizvodio
civilni
program.
Nakon
rata
firma
je
postala
samostalni
privredni
subjekt
i
u
tim
okolnostima
pokušavala
preživjeti
i
naći
svoje
mjesto
na
zahtjevnom
evropskom
tržištu.
Sa
zastarjelom
opremom,
ruiniranom
infrastrukturom,
obavezama
prema 
52
radnika,
obavezama
prema
dobavljačima,
firma
je
dočekala
privatizaciju
2004.
godine,
kada
većinski
vlasnik
postaje
Globalsourcing
iz
Regensburga
(Njemačka)
sa
Snježanom
Koepruner
na
čelu.
I
danas
je
to
jedan
od
svijetlih
i
uspješnih
primjera
privatizacije.
Za
manje
od
tri
godine
ne
samo
da
su
ispunjene,
već
su
i
premašene
obaveze
iz
Ugovora
sa
Agencijom
za
privatizaciju.
Naravno,
taj
period
je
bio
jako
težak.
Trebalo
je
prvo
pronaći,
a
onda
i
uvjeriti
kupce
iz
EU
da
GS-TMT
može
biti
njihov
dobavljač.
Bez
pomoći
države,
sa
vizijom
gospođe
Koepruner,
inače
rođene
Zadranke,
koja
je
Regensburg
zamijenila
za
Travnik,
mladi
tim
ljudi
je
grabio
krupnim
koracima
naprijed.
Danas
je
GS-TMT
firma
sa
preko
600
zaposlenih,
koja
u
svom
sastavu
ima
više
poslovnih
jedinica;
Restoran
„Exponto“
(u
kući
Ive
Andrića),
Obdanište
„GS-Kids“,
Štamparija
„Print-GS“,
Knjižara
GS,
Izdavačka
kuća
„Dram
radosti“,
GS-Zenica,
a
početkom
sljedeće
godine
i
„GS-Rama“.

Znači,
broj
uposlenika
je
uvećan
za
više
od
10
puta,
a
prihod
je
sa
400.000
KM
u
2004.
porastao
na
66
miliona
KM
u
2022.
Od
toga
izvoz
je
oko
95
posto.

Koje
su
djelatnosti
na
koje
je
kompanija
bazirana
i
koja
su
tržišta
gdje
se
plasiraju
proizvodi?

–
Osnovna
djelatnost
firme
je
proizvodnja
metalnih
dijelova
za
razne
grane
industija.
Kupci
su
poznate
svjetske
kompanije
poput
LIEBHERR,
MESSER,
GROB,
KNORBREMSSE,
BOBST
i
druge.
Geografski
gledano,
to
su
kompanije
sa
područja
EU
(Njemačka,
Austrija,
Češka,
Mađarska,
Francuska,
Švicarska).
Biti
A
dobavljač
ovim
kompanijama,
što
GS-TMT
i
jeste,
znači
imati,
prije
svega
konstantan
kvalitet,
tačne
termine
isporuka
i
konkurentnu
cijenu.
Da
bi
to
postigli
morate
zadovoljiti
sve
njihove
zahtjeve,
ispunjavati
sve
norme
definirane
standardima
i
nadasve,
sigurne
i
pouzdane
procese.
Dijelovi
proizvedeni
u
GS-TMT
kod
većine
naših
kupaca
idu
direktno
na
ugradnju,
a
to
podrazumijeva
da
nema
prostora
za
greške
u
bilo
kojem
smislu.
Vrhunska
sigurnost,
kako
u
kvaliteti,
tako
i
u
terminima
isporuka.

U
kojoj
je
fazi
izrada
električnog
vozila
EVO
i
kada
se
može
očekivati
da
bi
moglo
doći
do
početka
proizvodnje?

–
Ovo
je
jedan
od
naših
razvojnih
projekata.
Uspješno
smo
dizajnirali,
konstruirali
i
proizveli
prvo
vozilo
koje
je
krajem
prošle
godine
ugledalo
svjetlo
dana.
Trenutno
radimo
na
daljem
usavršavanju
i
predstoji
nam
još
dosta
posla
u
smislu
homologacije
samog
vozila,
marketinških
aktivnosti,
pripreme
serijske
proizvodnje
itd.
Cilj
nam
je
da
u
sljedećih
par
godina
sve
to
privedemo
kraju.

Koliko
se
ulaže
u
ljudski
potencijal?

–
Najveća
vrijednost
GS-TMT
su
njeni
uposlenici.
Briga
o
radnicima
je
dio
kulture
GS-TMT.
Veliki
broj
projekata
i
uspješnih
aktivnosti
je
provedeno
na
temu
briga
o
radnicima.

Već
je
peta
godina
kako
je
počelo
sa
radom
obdanište
GS-Kids,
prvenstveno
za
djecu
naših
radnika
koje
radi
po
montessori
programu.
Za
to
vrijeme
njihovi
roditelji
se
mogu
bez
ikakvih
briga
koncetrirati
na
svoj
rad
u
tvornici.

Zabavne
aktivnosti
poput
tradicionalnog
malonogometnog
turnira
„Kurt
Koepruner“
koji
se
u
krugu
tvornice
održava
već
10
godina
i
koji
je
stekao
regionalni
karakter,
Novogodišnje
zabave
za
sve
uposlenike,
a
posebno
godišnje
ekskurzije
diljem
Evrope
koje
su
besplatne,
su
dodatna
motivacija
i
doprinos
timskom
radu.
Sa
dva
aviona
smo
letjeli
za
Grčku,
Tursku,
sa
tri
autobusa
putovali
u
Italiju,
Češku,
Njemačku,
Srbiju…
Sada
smišljamo
novu
destinaciju…

U
našem
HR
timu
imamo
posebno
radno
mjesto
„Briga
o
zdravlju“.
Mislim
da
smo
jedina
firma
na
području
SBK
kantona
koja
svojim
trudnicama
isplaćuje
punu
platu
za
vrijeme
porodiljskog
bolovanja.
Sistematske
preglede
naših
radnika
smo
organizirali
u
privatnim
klinikama,
jer
želimo
bolji
kvalitet
usluga.
Kroz
fond
solidarnosti
pomažemo
socijalne
slučajeve,
a
sve
troškove
liječenja
radnika
koje
ne
pokriva
zdravstveno
osiguranje
redovno
refundiramo.

Edukaciju
vaših
uposlenika
zauzima
posebno
mjesto
u
svakom
godišnjem
poslovnom
planu.
Kakve
su
vaše
aktivnosti
po
tom
planu?

–
Svjesni
smo
da
samo
vlastitim
edukacijama
možemo
stvarati
kvalitetne
zavarivače,
CNC
operatere,
inžinjere…
Već
duži
niz
godina
postoji
interna
škola
za
zaavarivače
i
škola
za
CNC
operatere.
Upravo
je
u
toku
konkurs
za
nove
polaznike
škole
za
CNC
operatere.
Može
se
prijaviti
svako,
mi
napravimo
selekciju
i
nakon
provedene
obuke
koja
traje
od
3-6
mjeseci,
polaznici
koji
zadovolje
dobijaju
stalne
Ugovore
o
radu.
Čitavo
vrijeme
kandidate
vode
stručni
i
obučeni
mentori.
Učionice
su
opremljene
svom
potrebnom
opremom.
Za
redovne
uposlenike
takodje
se
provode
stalne,
kako
interne,
tako
i
externe
edukacije,
posjete
sajmovima,
konferencijama,
razmin
prezentacijama
itd.

Također,
veliku
pažnju
posvećujemo
pravednosti
i
transparentnosti
za
sve
uposlenike.
U
tom
smislu
razvili
smo
i
implementirali
sistem
nagrađivanja
i
napredovanja
koji
radnicima
omogućuje
da
tačno
znaju
šta
i
kako
trebaju
raditi
da
bi
mogli
napredovati.
Na
nedavno
održanoj
regionalnoj
konferenciji
u
Sarajevu
pod
nazivom
Drive
2023,
ovo
je
ocijenjena
daleko
najbolja
HR
praksa
u
ovoj
oblasti.

Takodje,
dobitnici
smo
prve
nagrade
u
sklopu
programa
„Okvir
za
realizaciju
ciljeva
održivog
razvoja“
u
kategoriji
„LJUDI“.

Koji
su
naredni
projekti
kompanije?

–
Kompanija
GS-TMT
trenutno
privodi
kraju
izgradnju
nove
tvornice
u
Prozor-Rami.
Firma
će
imati
preko
5.000
m2
i
plan
je
da
u
skorijoj
budućnosti
zapošljava
oko
200
radnika.
Već
oko
40-tak
radnika,
godinu
dana
svakodnvno
iz
Rame
dolazi
na
edukacije
u
Travnik,
kako
bi
početkom
godine
mogli
samostalno
nastaviti
proizvodnju
u
novoj
tvornici.

Uporedo
sa
ovim,
naš
tim
intezivno
radi
na
projektima
solarnih
elektrana.
U
vlastitim
tvornicama
smo
već
instalirali
1,4
MW,
a
planiramo
u
Rami
izgraditi
još
jednu
kapaciteta
2,0
MW.
Kako
je
GS-Zenica,
koja
upošljava
oko
50
radnika,
trenutno
smještena
u
iznajmljenom
pogonu
(bivše
Metalno),
sljedeći
cilj
će
biti
izgradnja
nove
moderne
tvornice
u
Zenici.

Svakako,
važno
je
napomenuiti
da
smo
pokrenuli
i
jedan
jako
atraktivan
projekat,
a
to
je
izgradnja
stanova
za
naše
uposlenike.
Već
smo
raspisali
konkurs
i
imamo
oko
50-tak
prijavljenih
radnika.
Modalitete
financiranja
privodimo
kraju,
a
u
svakom
slučaju
će
to
biti
jako
povoljno
za
radnike.

Kako
kompaniju
vidite
u
budućnosti?

–
Kompanija
se
nastavlja
širiti
u
svim
segmentima.
Ono
što
je
bitno
je
da
ćemo
iste,
ili
slične
biznise
grupisati
u
zasebne
firme
koje
će
sve
zajedno
činiti
GS-Group.
Znači,
slijedi
nam
restruktuiranje
firme,
a
sve
kako
bi
mogli
omogućiti
nesmetani
i
lakši
razvoj
pojedinih
biznisa.

Ovdje
bih
posebno
istakao
činjenicu,
budući
da
sam
i
član
Uprave,
i
dioničar,
i
da
sam
upoznat
sa
svim
Odlukama
skupštine
društva
jer
u
njima
i
sam
sudjelujem, 
da
ja
za
skoro
20
godina
od
privatizacije
do
sada
podijeljeno
samo
pola
jedne
dividende.
Znači,
sva
dobit
koja
se
ostvari,
se
investira,
ili
u
opremu
ili
u
nove
tvornice.

Također,
jedina
smo
od
rijetkih
firmi
koja
je
na
nivou
Uprave
donijela
odluku
da
10
posto
svoje
dobiti
donira
ili
lokalnoj
zajednici
kroz
razna
udruženja,
sportske
kolektive,
ili
u
humanitarne
svrhe.