Istraživanja
o
radiaktivnosti
mrkog
uglja
u
Tušnici
i
prisustvo
urana
zainteresirala
su
izgleda
samo
nekolicinu
ljudi
koji
su
u
tome
vidjeli
profit.
Trenutna
cijena
urana
po
kilogramu
iznosu
120
dolara,
tako
da
ne
čude
sve
glasnije
priče
o
tome
da
su
za
ovaj
livanjski
rudnik
zainteresirani
strani
ulagači.
Za
zdravlje
stanovništva
nekoliko
sela
podno
Tušnice
koji
preživljavaju
ilegalno
uzimajući
ovaj
ugalj
nitko
ne
mari,
niti
ih
je
itko
upozorio
na
radioaktivnost

Životi
mještana
koji
žive
u
selima
ispod
Tušnice
mogli
bi
biti
ugroženi
Studije
koje
su
već
godinama
dostupne
javnosti
govore
o
radioaktivnosti
mrkog
uglja
iz
rudnika
Tušnica
i
o
prisustvu
urana,
pa
stoga
i
ne
čudi
što
su
sve
glasnije
priče
da
su
za
ovaj
rudnik
na
području
Livna
zainteresirani
strani
ulagači.
Pisali
smo
Vladi
HBŽ
i
pitali
da
li
je
točno
da
su
im
se
ovim
povodom
obraćali
investitori
iz
Kine,
ali
odgovor
do
zaključenja
ovog
teksta
nismo
dobili.

ZAVJET
ŠUTNJE

Mještani
Livna
kažu
nam
da
su
priče
o
radioaktivnosti
kružile
još
u
vrijeme
bivše
Jugoslavije.
Po
otkrivanju
urana
navodno
je
trebala
biti
otvorena
nova
jama
koja
bi
služila
za
njegovu
eksploataciju.
Saznanja
o
tome
ima
i
mještanin
Fahrudin
Ramić
koji
je
1983./1984.
godine
radio
za
firmu
koja
je
obavljala
radove
na
tri
bušotine
u
tom
predjelu.
Žurnal
je
i
ranije
objavljivao
njegovu
izjavu
u
kojoj
kaže
da
je
bušotina
Pašinac
dosezala
dubinu
i
preko
170
metara.

“Na
sto
metara
su
pronašli
ugalj,
a
na
150
između
25
i
30
centimetara
urana.
Voda
je
pronađena
na
170
metara
dubine,
ona
je
ostala
i
nama
danas
služi
za
napajanje
domaćinstava.
Šta
se
dalje
nalazi
nije
za
objavu
rekao
mi
je
tada
poslovođa
koji
je
radio
na
bušenju“,
ispričao
je
Ramić.

Ono
što
je
sigurno
jeste
da
obični
radnici,
odnosno
rudari
o
nalazištu
urana
nisu
imali
pojma
ni
u
ono
vrijeme,
ali
ni
danas.
Nitko
ih
nije
zaštitio.
Što
se
tiče
menadžmenta
rudnika
mnogi
pretpostavljaju
da
im
je
sve
bilo
jako
dobro
poznato,
ali
da
su
šutjeli.

Da
stvar
bude
gora,
mještani
nekoliko
sela
podno
Tušnice
danas
preživljavaju
zahvaljujući
ostacima
kopa.
Na
svoju
ruku
ulaze
u
improvizirane
jame
i
ilegalno
uzimaju
ugalj
koji
dalje
preprodaju,
a
s
njim
griju
i
svoja
domaćinstva.

Naši
izvori
navode
da
je
ovo
poznato
i
nadležnim
vlastima
u
Livnu,
ali
ipak
nitko
ništa
tim
povodom
ne
poduzima.

Da
se
o
štetnosti
radijacije
po
zdravlje
radnika
i
mjerama
koje
su
se
morale
poduzeti
znalo
i
prije
nego
je
rudnik
Tušnica
prestao
sa
radom
dokazuje
studija
iz
2010.
godine.

„Rezultati
istraživanja
pokazuju
da
se
u
rudniku
Tušnica
nalazi
mrki
ugalj
značajne
radioaktivnosti
i
lignit
niže
radioaktivnosti“,
stoji
u
zaključku
ove
studije
s
naglaskom
da
bi
trebalo
regulirati
radno
vrijeme
u
prostoru,
kao
i
korištenje
zaštitne
opreme
za
dišne
puteve
kako
bi
se
izloženost
održala
na
minimumu.

U
potpisu
ovog
istraživanja
nalaze
se
imena
Alfreda
Vidića,
koji
je
trenutno
voditelj
Centra
za
zaštitu
od
zračenja
pri
Zavodu
za
javno
zdravstvo
FBiH,
uposlenici
Zoran
Ilić
i
Delveta
Deljkić,
te
međunarodni
ekspert
za
zaštitu
od
zračenja
i
penzionirani
profesor
Univerziteta
u
Tuzli
dr.sci
Feriz
Adrović.

Ovo
i
nije
jedino
istraživanje
vezano
za
ovaj
rudnik.

Profesor
Adrović
za
Žurnal
navodi
da
je
njegov
prvi
doktorant,
koji
je
trenutno
pomoćnik
ministra
za
zaštitu
prirode
i
okoliša
u
Ministarstvu
trgovine,
turizma
i
zaštite
okoliša
HNK,
doktorirao
na
temu
o
radioaktivnosti
rudnika
u
BiH.

U
sklopu
tog
istraživanja
radiološki
su
kontrolirali
ispravnost
svih
rudnika.

„Konstatovali
smo
da
je
rudnik
Tušnica
visokoaktivni
rudnik
sa
povećanim
koncentratom
urana
238
i
urana
234,
što
je
veoma
značajno,
te
radijuma
226.
To
su
bazični
radioaktivni
elementi
u
uranovom
nizu
i
pošto
je
povećan
koncentrat
tih
bazičnih
elemenata
koji
su
roditelji
jednog
gasa
radioaktivnog
radona
onda
se
vidi
značaj
tih
istraživanja
i
ukazivanja
na
opasnost
ukoliko
se
taj
ugalj
koristi
nekontrolirano
i
neusmjereno“,
pojašnjava
Adrović,
koji
je
u
fazi
osnivanja
Akademije
prirodnih
i
tehničkih
nauka
BiH.

INTERES
MEĐUNARODNIH
LOBIJA

Nažalost,
u
tom
istraživanju
njih
kao
fizičare
nisu
pratile
i
druge
institucije
koje
brinu
o
zdravstvenom
statusu
stanovništva.
Profesor
Adrović
je
ubijeđen
da
kada
bi
se
napravila
stručna
i
naučna
studija
uvidjelo
bi
se
da
stanovništvo
oko
površinskog
kopa
ima
povećan
broj
kancerogenih
oboljenja.

Profesor
Feriz
Adrović
(Adi
Kebo/zurnal.info)

„Ova
povećana
radioaktivnost
u
tom
uglju
zainteresirala
je
i
međunarodne
lobije.
Danas
je
velika
trka
za
rijetkim
metalima,
a
u
najnovije
vrijeme
konflikta
velesila,
da
se
što
više
dokopaju
rezerva
urana
i
njegovih
izotopa
zbog
strateškog
nuklearnog
oružja“,
dodao
je
profesor.

Iz
studija
koje
je
on
pratio,
a
koje
su
radili
razni
Instituti,
konstatirano
je
prisustvo
urana
koji
se
koncentrirao
u
pepelu
nakon
sagorjevanja
uglja
Prosječni
sadržaj
urana
u
pepelu
uglja
iznosi
247
g/t,
a
U3O8
iznosi
293
g/t.
U
svijetu
se
ovakve
koncentracije
urana,
kaže,
uspješno
i
ekonomično
eksploatiraju.
Izračunate
rezerve
urana
u
Tušnici
iznose
831,8
tona,
dok
je
U3O8
981,5
tona.

„Trenutna
cijena
urana
po
kilogramu
je
oko
120
dolara
i
sad
možete
izračunati
o
kojem
profitu
se
radi.
Tko
je
to
tamo
zainteresiran?
Zainteresirane
su
sile
koje
su
moćne
da
snimaju
iz
atmosfere
radioaktivnost,
to
su
oni
poznati
baloni
i
tako
dalje,
ili
razni
obavještajni
segmenti
koristeći
mafiju
državnu
koja
će
prodati
sve
ne
gledajući
interese
države
i
stanovništva.
Ljudi
koji
budu
tu
došli
neće
samo
eksploatirati
uran.
Uran
i
radioaktivne
elementi
imaju
pratećih
veoma
značajnih
sirovina
i
minerala
koji
su
veoma
značajni
za
svemirsku
industriju
i
kompletnu
industriju“,
ističe
profesor
Adrović.
Dodao
je
da
vjeruje
da
ljudi
u
Livnu
pričaju
o
pojačanoj
kancerogenezi
i
da
čekaju
pomoć
države
i
stručnjaka.

Ovo
istraživanje
koje
potpisuju
dr.
Zejnil
Trešnjo
i
profesor
Adrović
javno
je
dostupno,
a
„Nivoi
koncentracije
aktivnosti
radona
u
zraku
površinskog
kopa
„Drage“
rudnika
uglja
„Tušnica“,
bili
su
tema
naučno-stručnog
skupa
sa
međunarodnim
učešćem
„Kvalitet
2013“
u
Neumu
u
junu
2013.
godine.
U
istraživanju
su
prikazani
rezultati
jednogodišnjih
mjerenja
koncentracije
vanjske
aktivnosti
radona
na
površinskom
kopu
„Drage“,
a
za
mjerenje
su
korišteni
detektori
nuklearnih
tragova
i
ionizacijske
komore.
U
zaključku
stoji
da
je
srednja
vrijednost
koncentracije
aktivnosti
radona
izmjerena
pomoću
nuklearnih
trag
detektora
na
površinskom
kopu
„Drage“
rudnika
uglja
„Tušnica“
nešto
veća
od
uobičajene
vrijednosti.

„Pored
opšte
poznate
činjenice
da
iskopavanjem
uglja
može
doći
do
ekshalacije
radona
iz
slojeva
i
proslojeva
uglja
i
zemlje,
ovdje
je
glavni
razlog
povećane
koncentracije
aktivnosti
radona
u
zraku
visok
sadržaj
radionuklida
(urana
i
radijuma)
u
mrkom
uglju
i
zemljištu
sa
ovog
područja“,
stoji
u
istraživanju.

Rezultati
mjerenja
vrijednosti
koncentracije
aktivnosti
radona
(RAC)
na
površinski
kop
Drage,
njegovoj
bližoj
daljoj
okolini
metodom
nuklearnih
trag
detektora
pokazuje
da
je
najveća
vrijednost
izmjerena
u
upravnoj
zgradi
rudnika
„Tušnica“,
zatim
u
jednoj
privatnoj
kući
u
centru
Livna,
te
na
izvoru
Mandeka-Novakovac.

„Očigledno
je
da
na
vrijednost
RAC
na
ovoj
mjernoj
lokaciji,
pored
gore
navedenog,
ima
i
samo
izvorište
vode
Mandek,
gdje
se
radon
iz
vode
lako
oslobađa
u
zraku
prostorije.
Poznato
je
da
rastvorljivost
radona
u
podzemnim
vodama
ima
velikog
utjecaja
na
transport
radona
iz
tla
na
površinu
zemlje,
a
samim
tim
ima
utjecaj
na
nivoe
prirodnog
fona“,
pojašnjeno
je
u
ovom
istraživanju.

Napomenimo
da
je
lokacija
izvor
Mandeka-Novakovac
u
blizini
lokacije
Poljane
nad
kojom
je
davne
2006.
dana
koncesija
za
crpljenje
podzemnih
mineralnih
voda
s
tog
područja
u
industrijske
svrhe.
No,
vlasnik
koncesije
na
tom
mjestu
je
pronašao
metan,
te
je
odustao
od
daljih
istraživanja
da
bi
koncesija
kasnije
prešla
u
ruke
druge
firme,
s
tim
da
se
promijenila
i
lokacija
na
Krivića
vrtli
u
blizini
samog
izvorišta
vode,
o
čemu
je
Žurnal
već
objavio
seriju
tekstova.

SUMNJE
MJEŠTANA

Mještani
već
odavno
sumnjaju
da
se
iza
ovih
istraživanja
krije
nešto
drugo.
Simptomatično
je,
navode,
što
se
ova
istraživanja
vrše
na
područjima
koja
se
nalaze
u
sklopu
privredno-gospodarskog
društva
„Rudnici
ugljena
Tušnica“
d.o.o.
Livno,
koje
je
imalo
dugogodišnju
tradiciju
u
eksploataciji
i
istraživanju
određenih
mineralnih
sirovina.

Prva
geološka
istraživanja
i
rudarenje
na
ležištu
mrkog
uglja
„Tušnica“
vezana
su
za
austrougarsku
vladavinu,
a
prvi
podaci
o
uglju
datiraju
još
iz
1880.
godine.
Na
osnovu
raspoloživih
geoloških
istražnih
radova
1984.
urađen
je
„elaborat
o
klasifikaciji
i
kategorizaciji
i
proračunu
rezerve
uglja
u
ležištu
mrkog
uglja
Tušnica“
od
Instituta
za
geologiju
sa
Ilidže.

Izvori
Žurnala
navode
da
postoji
sumnja
da
se
određene
izdate
koncesije
imaju
upravo
veze
sa
svim
onim
što
se
nalazi
u
ovim
i
sličnim
dokumentima,
te
izražavaju
bojazan
šta
bi
se
moglo
dogoditi
ukoliko
se
izda
i
koncesija
nad
samim
rudnikom.

(zurnal.info)