KARDINAL
STEPINAC,
SESTRA
BOGOLJUBA
JAZVO
I
OSOBLJE
BOLNICE
SESTARA
MILOSRDNICA
SPASILI
ŽIVOTE
309
ŽIDOVA
ZA
VRIJEME
DRUGOG
SVJETSKOG
RATA

Plemenita
djela
učinjena
u
 teško
vrijeme
javnosti
je
otkrio

Marko
Danon,
zagrebački
Židov
kojemu
je
otac
spašen
u
bolnici
„Sestre
milosrdnice“.

Jakov
Sedlar
je
fascinantnu
priču,
u
kojoj
je
glavnu
ulogu
uz

kardinala
Stepinca
imala
Livanjka

sestra
Bogoljuba
Jazvo,
ispričao
u
dokumentarnom
filmu
„Male
velike
sestre“.

Dokumentarni
film
je
prošli
četvrtak
u
župnom
pastoralnom
centru
livanjskoj
publici
predstavio
producent
filma

Ivica
Borzić.

Nakon
više
od
trista
projekcija
napokon
je
film
i
u
Livnu,
rodnom
mjestu
s.
Bogoljube
Jazvo,
rekao
je
Ivica
Borzić
zahvalivši
pri
tom
jednoj
livanjskoj
obitelji,
povratnicima
iz
dijaspore,
za
koje
je
naglasio
da
su
zaslužni
što
se
film
snimio.

Sestra
Bogoljuba
Jazvo
rođena
24.
prosinca
1897.
krsnog
imena

Lucija,
bila
je
ravnateljica
bolnice
„Sestre
milosrdnice“
u
Zagrebu
u
vrijeme
drugog
svjetskog
rata.
Film
opisuje
kako
su
sestre
i
kardinal
složno
sa
ostalim
osobljem
mudro
i
vješto
cijeli
rat
štitile
Židove
koristeći
bolnički
sustav.

Svi
koji
nisu
u
četvrtka
bili
kod
župnika
u
pastoralnom
centru
a
žele
znati
više
o
dokumentarnom
filmu,
na
slijedećem
linku
imaju
više
detalja:

https://www.glas-koncila.hr/nadbiskup-stepinac-spasavao-je-zidove-i-u-bolnici-sestara-milosrdnica-zivoti-ocuvani-lijecenjem-zdravih-od-vise-mjeseci-do-tri-godine/

Ovdje
valja
naglasiti
riječi
Ivice
Borzića
koji
je
naveo
da
je
dokumentarni
film
„Male
velike
sestre“
prikazan
na
svim
festivalima
u
Izraelu
te
da
je
s.
Bogoljuba
Jazvo
postala
svjetski
brend
Livna
kojeg
nismo
ni
svjesni.

Poveo
je
raspravu
da
se
ovoj
osobi
mora
odati
veća
počast
u
rodnom
gradu
nego
što
je
dosadašnja
ideja
o
davanju
imena
pješačkom
mostu
prema
bolnici
po
sestri
Bogoljubi
Jazvo.

Šibenčanin
je
više
puta
naglasio
da
nismo
svjesni
časti
koju
imamo
zbog,
do
sad
našoj
javnosti
nepoznate
Livanjke.

Nakon
herojske
uloge
u
drugom
svjetskom
ratu
sestra
Bogoljuba
Jazvo
je
prognana
u
Argentinu
gdje
je
i
umrla
1975.
godine
jer
se
nije
smjela
vratiti
u
domovinu
i
rodni
kraj
za
kojim
je
čeznula.