Nepopravljiva
šteta
Na
prostranoj
planinskoj
visoravni
Kruzi
iznad
Livna
slobodno
živi
oko
pet
stotina
divljih
konja.
To
su
potomci
pitomih
domaćih
konja
koje
su
njihovi
vlasnici
pustili
u
prirodu
sedamdesetih
godina
prošlog
stoljeća
kada
je
postepeno
stizala
mehanizacija
u
ove
krajeve.
Četvoronožne
snažne
životinje
izgubile
su
bitku
u
radu
u
polju,
na
njivi,
u
šumi,
i
tako
svoju
ulogu
prepustili
traktorima
i
kombajnima.
Zauzvrat
su
dobili
slobodu
u
prirodi
koja
je
bila
gotovo
netaknuta
sa
prostranim
pašnjacima.
Prilagodili
su
se
surovim
planinskim
uvjetima
i
već
desetljećima
slobodno
žive
i
razvijaju
se
podno
planinom
Cincar
stvarajući
nove
generacije
potomaka.
Kratko
vrijeme
su
bili
zaštićeni
od
strane
Grada
Livno,
koji
je
nedugo
nakon
odustao
od
njihove
zaštite
i
o
njima
gotovo
da
nitko
ozbiljno
i
sistematski
ne
brine
osim
nekoliko
pojedinaca
koji
to
čine
dobrovoljno.
Čist
i
miran
okoliš
na
visoravni
Kruzi
i
bez
ikakvih
zagađivača,
a
sa
bogatim
pašnjacima
stvorili
su
izuzetno
povoljne
uvjete
i
za
razvoj
stočarstva
i
proizvodnju
mlijeka
i
nadaleko
poznatog
Livanjskog
sira.
Na
Kruzima
su
stočari
živjeli
stoljećima
u
skladu
sa
prirodom,
a
planinu
su
povremeno
pohodili
i
planinari.
Posljednjih
godina
se
situacija
znatno
mijenja
Stočara
je
sve
manje
zbog
besperspektivnosti
bavljenja
ovim
poslom,
a
sve
više
mladih
napušta
livanjske
krajeve
i
malo
je
interesa
za
bavljenje
ovim
poslom.
Pružila
se
nova
mogućnost
–
razvoj
turizma
koji,
ukoliko
se
bude
stihijski
i
nekontrolirano
razvijao,
u
sebi
krije
i
potencijalne
prijetnje
po
prirodu
i
okoliš.
Iz
godine
u
godinu
sve
je
više
posjetilaca
na
visoravni
Kruzi
koji
sve
češće
tu
dolaze
motornim
vozilima,
terencima,
quadovima
i
motociklima.
Nesavjesni
vozači
tako
nanose
ogromnu
štetu
okolišu,
prave
buku,
uznemiravaju
životinje,
uništavaju
teren.
Na
jednoj
od
štala
napisano
je
„STOP
Quadovima
i
uništavanju
puteva“
čime
je
autor
želio
poručiti
da
masovni
turizam
na
motornim
vozilima
nije
dobrodošao
u
mirne
krajeve.
Ujedno,
pokušava
alarmirati
javnost
zbog
destrukcije
prirodnih
područja.
A
i
zakoni
su
tu
jasni.
Mimo
uređenih
puteva
nema
mjesta
motornim
vozilima
i
svaka
takva
aktivnost
je
protuzakonita
i
kažnjiva.
„Radi
sprječavanja
nanošenja
šteta
na
prirodi
zabranjeno
je
na
područjima
izvan
naselja
i
izvan
svih
vrsta
cesta,
poljskih
puteva,
uređenih
staza
i
poligona
za
vožnju
(test
vožnje,
cross
vožnje,
off-road
vožnje,
sportske,
natjecateljske
i
promotivne
vožnje,
te
njima
slični
oblici
korištenja),
voziti,
parkirati
ili
organizirati
vožnje
vozilima
na
motorni
pogon
osim
u
slučajevima
obavljanja
službene
dužnosti,
poljoprivrednih,
šumarskih
ili
drugih
dopuštenih
djelatnosti,
odnosno
kada
je
to
u
skladu
s
ovim
Zakonom
i
drugim
propisima“,
piše
u
članu
14.
Zakona
o
zaštiti
prirode
Federacije
BiH.
Član
232.
istog
zakona
tretira
kaznene
odredbe
i
propisuje
kaznu
između
500
KM
i
1.500
KM
za
svako
fizičko,
te
od
5.000
KM
do
15.000
KM
za
svako
pravno
lice,
koje
„organizira
vožnje
na
motorni
pogon
izvan
naselja,
svih
vrsta
cesta,
poljskih
puteva
i
uređenih
staza
i
poligona
za
vožnju“.
Međutim,
do
sada
je
Policijska
uprava
Livno
zaprimila
samo
jednu
prijavu
građana.
Policijski
službenici
su
izašli
na
mjesto
događaja
i
obišli
teren.
„Tom
prilikom
su
utvrdili
da
su
šumski
putevi
u
dosta
lošem
stanju
i
da
u
trenutku
obilaska
terena
nije
bilo
kvadova.
Svakako
da
će
policija
u
narednom
periodu
izlaziti
na
svaku
prijavu
na
teren
i
postupati
po
svojim
zakonskim
ovlastima“,
odgovaraju
na
naš
upit
iz
PU
Livno.
U
Centru
za
životnu
sredinu
primjećuju
kako
je
trend
korištenja
raznih
terenskih
vozila
u
prirodi
svake
godine
sve
intenzivniji
te
ne
vide
ozbiljna
nastojanja
institucija
da
se
ovaj
problem
rješava
ili
bolje
zakonski
regulira.
„Štaviše,
nerijetko
vidimo
da
određena
zaštićena
područja
ili
lokalne
zajednice
sudjeluju
u
organizaciji
reli
vožnji,
koje
imaju
dvojaka
negativna
djelovanja
–
uništavaju
staništa,
te
bukom
plaše
živi
svijet
koji
naseljava
to
područje,
upozorava
Nataša
Crnković
iz
Centra
za
životnu
sredinu.
Nikola
Periša,
diplomirani
ekonomist
Fakulteta
za
menadžment
u
turizmu
i
ugostiteljstvu
iz
Livna
smatra
kako
je
Livno
nespremno
dočekalo
turističku
ekspanziju
i
da
desetak
organiziranih
ponuđača
trenutno
turistima
nude
izlete
na
visoravan
Kruzi.
Vjeruje
kako
je
većina
njih
odgovorna
u
svojem
poslu
i
da
im
svakako
nije
u
interesu
negativno
utjecati
na
prirodu,
ali
upozorava
i
na
iznimke
koje
postoje
svugdje.
„Veliki
broj
privatnih
vozila
koji
idu
pa
si
dozvole
aktivnosti
koje
štete
biljnom
i
životinjskom
svijetu,
uništavaju
krajolik
i
plaše
konje.
Osobno
smatram
kako
je
potrebno
osmisliti
rutu
kretanja
za
sva
vozila,
koja
bi
bila
obvezna,
a
koja
bi
isključila
mogućnost
promjene
smjera
jer
su
eto
konji
kilometar
dalje
pa
bih
došao
tik
ispred
njih.
Ne,
nego
parkirati
vozilo
pored
navedenog
puta
i
pješice
prošetati
do
željene
lokacije“,
predlaže
Periša.
Centar
za
životnu
sredinu
i
Društvo
za
istraživanje
i
zaštitu
biodiverziteta
su
prije
nekoliko
godina
apelirali,
posebno
ka
upravljačima
zaštićenih
područja,
da
ograniče
kretanja
terenskih
vozila
koja
se
koriste
u
turističke
i
zabavne
svrhe.
„Tada
smo
argumentirali
da
emisije
buke,
kretanje
kroz
stanište
i
uzurpacija
živog
svijeta,
ispuštanje
štetnih
motornih
ulja
i
ispušnih
plinova
predstavljaju
nesumnjive
faktore
ugrožavanja
biodiverziteta.
Zavisno
od
područja,
tipa
staništa
i
podloge,
kao
i
vrsta
koje
tu
žive,
uticaj
može
biti
kroz
uništavanje
već
ugroženih
vlažnih
močvarnih
staništa
ili
u
drugom
slučaju
uticaj
može
biti
značajniji
na
životinjski
svijet,
jer
se
vozila
voze
kroz
staništa
koja
određene
vrste
koriste
za
gniježđenje
ili
kao
brložište
u
periodu
razmnožavanja“,
pojašnjava
Nataša
Crnković.
Visoravan
Kruzi
su
prirodno
područje
staništa
ptica
i
svako
silaženje
s
puteva
ih
izravno
ugrožava.
„Na
području
Kruga
se
gnijezde
neke,
relativno
rijetke,
ugrožene
vrste
kao
što
je
Žutokljuna
galica,
vrsta
u
opadanju
u
Bosni
i
Hercegovini,
ali
i
veliki
broj
drugih
vrsta
koje
su
česte,
ali
su
zaštićene
i
samim
tim
bi
trebalo
da
bude
zaštićeno
i
njihovo
stanište
od
takvog
vida
korištenje
prirode“,
objašnjava
Goran
Topić
iz
Ornitološkog
društva
“Naše
ptice”.
Ogroman
problem
koji
mogu
izazvati
motorna
vozila,
a
nažalost,
sve
češće
se
može
vidjeti
na
Kruzima,
jeste
plašenje
divljih
konja
motornim
vozilima
i
njihovo
tjeranje
u
galop.
Područje
na
kojem
žive
divlji
konji
je
krško
područje
sa
mnogo
stijena
i
kamenja
na
pašnjacima.
U
slučaju
da
konj
slomi
nogu
ona
neće
zacijeliti
i
to
znači
samo
bol
i
patnju
životinje
sa
smrtnim
ishodom.
„Uvidom
u
zakonodavni
okvir
možemo
potvrditi
da
isti
predviđa
zaštitu
prirode
i
zabranu
djelatnosti
i
preduzimanja
radnji
kojima
se
uništava
priroda“,
navode
iz
Centra
za
životnu
sredinu.
Dodaju
kako
u
slučaju
zaštite
prirode
ne
govorimo
samo
o
već
zaštićenim
područjima,
čija
je
zaštita
često
samo
na
papiru,
već
o
svim
prirodnim
vrijednostima
Bosne
i
Hercegovine
koje
se
narušavaju
i
zapostavljaju.
„Apeliramo
na
nadležne
institucije
da
uvedu
rigoroznije
kontrole
posebno
u
zaštićenim
područjima
gdje
živi
svijet
zahtijeva
jedan
poseban
nivo
zaštite,
ali
i
da
krenu
sa
sankcioniranjem
svih
koji
voze
mimo
puteva,
jer
je
ta
metodologija
jedna
od
najučinkovitijih
u
podizanju
svijesti,
zaključuje
Nataša
Crnković
iz
Centra
za
životnu
sredinu.
Nikola
Periša
ističe
da
su
Kruzi
othranili
mnoge
Livnjake,
ponajviše
stočare
i
seljake,
upravo
zbog
bogatstva
pašnjaka
i
prirode
koja
ih
okružuje.
Međutim,
zbog
ekspanzije
turizma
dobivaju
novu
ulogu
i
nove
generacije
koje
će
othraniti
svoje
obitelji
i
koje
će
pričati
svoje
priče.
„Smatram
kako
je
potrebno
pronaći
pravi
način
zaštite
ovoga
područja
koji
će
dozvoliti
stoljetnoj
poljoprivrednoj
tradiciji
i
novoj
turističkoj
ekspanziji
zajedničko
djelovanje
bez
negativnih
posljedica
na
okoliš
i
prirodu“,
zaključuje
Periša.
Ukoliko
se
nastavi
praksa
nemarnog
i
neodgovornog
odnosa
prema
visoravni
Krug
i
tamošnjem
biljnom
i
životinjskom
svijetu,
te
ukoliko
lokalne
vlasti
ne
učine
ništa
u
zaštiti
tog
područja,
na
gubitku
bi
mogli
biti
svi.
Tekst
i
fotografije:
Ajdin
Kamber
