Pritom se u dokumentu podsjeća na 14 prioriteta koje je EU još ranije postavila pred BiH, a na čemu je dosad odrađen samo manji dio posla.

Na nekoliko mjesta u izvješću upozorava se i na ponašanje vlasti Republike Srpske, za koje se ocjenjuje da podrivaju ustavni poredak zemlje. U Bruxellesu su zabrinuti i zbog slabljenja demokratskih standarda u tom entitetu.

U dijelu izvješća o BiH upozorava se i da je BiH postala važna dionica na migrantskim rutama koje vode u EU. Stoga u Bruxellesu od Sarajeva očekuju da uskladi vizni režim s onim u EU. Konkretno, od BiH se očekuje da uvede vize za državljane Azerbajdžana, Katara, Kine, Kuvajta, Omana, Rusije, Saudijske Arabije i Turske.

SARAJEVO OSTAVILO ‘ODREĐENI NAPREDAK‘, ALI PRED BIH JE JOŠ DUG PUT
Općenito gledano, BiH je napravila “određeni napredak“ na približavanju EU, ali pred njom je još puno posla. Stoga u Europskoj komisiji ističu kako će nastaviti kontinuirano nadgledati napredak BiH na europskom putu, te će o tome izvijestiti Europsko vijeće “najkasnije u ožujku 2024. godine“, stoji u izvješću.

Dodajmo ovome kako i Ukrajina i Moldavija, prije nego što se donese odluka o otvaranju pregovora s tim državama, moraju provesti određene reforme. Ipak, ocjena je Bruxellesa da su i Kijev i Kišinjev dovoljno napredovali na europskom putu, što bi trebalo biti dovoljno da im čelnici zemalja članica Unije na summitu u prosincu upale zeleno svjetlo na pregovaračkom semaforu.

Inače, u Europskoj komisiji preporučuju i da se Gruziji, koja je za ulazak u EU aplicirala početkom ožujka prošle godine, konačno dodijeli status kandidata.

Naglasimo kako odluke o statusu kandidata i početku pregovora jednoglasno donose čelnici svih 27 članica EU, dok izvješće Europske komisije sadrži mišljenja i preporuke. Ipak, i taj je korak nužan na putu ulaska u EU.

‘BITKA OKO FORMULACIJA ZA BIH VODILA SE DO SAMOGA KRAJA‘
Prema neslužbenim informacijama iz diplomatskih krugova, bitka oko formulacija koja će izvješće sadržavati oko BiH vodila se “do samoga kraja“, odnosno još i u srijedu ujutro.

Za preporuku o početku pregovora s BiH najviše je bila Hrvatska, ali i Slovenija, Austrija i Italija. Ostale članice bile su manje zainteresirane, što u praksi znači da su spremne prihvatiti stav većine.

Protiv davanja jasne i nedvosmislene preporuke Sarajevu za otvaranje pregovora bili su, kaže naš izvor, ponajprije predstavnici Njemačke i Nizozemske. Slične su informacije proteklih dana objavili i mediji u BiH.

U tim državama, naime, smatraju da je BiH, otkako je krajem prošle godine postala kandidat, čak i usporila proces reformi koje su nužne za ulazak u EU. Posebno ih brine politika predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji se okreće Rusiji, a svako malo najavljuje i odvajanje Republike Srpske, te osporava imenovanje Christiana Schmidta za visokog predstavnika u BiH.

PREPORUKA S DISCLAIMEROM
Kako god, preporuka otvaranja pregovora s BiH na kraju je ipak osvanula u izvješću Europske komisije o napretku kandidata, iako uz disclaimer da će se pregovori otvoriti kada Sarajevo za to “ispuni potrebne uvjete“. Odluku o tome jesu li uvjeti ispunjeni ili nisu donijet će Europska komisija najkasnije do proljeća sljedeće godine. Pojednostavljeno, BiH je ponovno ostavljena u zrakopraznom prostoru, iako ovoga puta ima trasiran put prema Bruxellesu.

Predsjednica Europske komisije u srijedu je ponovila poziv vlastima u BiH da iskoriste priliku koja im se pruža.

“Otvorili smo širom vrata i pozivamo Bosnu i Hercegovinu da kroz njih prođe. Za to je, naravno, potrebno pokazati rezultate, ali vrata su širom otvorena za pristupne pregovore“, kazala je von der Leyen.

Ovakva odluka izazvala je raznolike reakcije u samoj BiH. Dio javnosti je pozdravio odluku Bruxellesa, ističući kako BiH sada ima jasnu europsku perspektivu, dok je dio javnosti zabrinut jer smatra da EU BiH drži na lancu i da je iz objavljenih formulacija zapravo nejasno kada bi ta zemlja mogla napredovati prema punopravnom članstvu u Uniji.

BIH NADZIRE CJELOKUPAN SVOJ TERITORIJ, MOLDAVIJA I UKRAJINA NE
I u hrvatskoj politici i javnosti prevladava stav da je BiH u izvješću ipak zaslužila bolju ocjenu od one kakvu je dobila, odnosno da je trebala dobiti bezuvjetnu preporuku za početak pregovora. Tim više što je početak pregovora za Ukrajinu i Moldaviju do kraja godine sada već sasvim izgledan, iako je Ukrajina u ratu i ne nadzire gotovo petinu svog teritorija, dok Moldavija na istoku zemlje, u Pridnjestrovlju, ima zamrznuti konflikt i također ne nadzire cjelokupan svoj teritorij.

BiH, s druge strane, takvih problema nema. Unatoč svađama unutar zemlje i etničkoj i političkoj podjeli, iscrtanoj u Daytonu 1995. godine, BiH kao država ipak nadzire cjelokupan svoj teritorij, a njene središnje vlasti funkcioniraju, iako su im ovlasti zapravo male.

‘NELOGIČNO JE DA UKRAJINA I MOLDAVIJA MOGU POEČTI PREGVARATI, A BIH NE MOŽE‘
“Europska komisija je preporučila otvaranje pregovora o članstvu u EU s Ukrajinom i Moldavijom, dok takve preporuke za BiH nema. Drago mi je i za Ukrajinu i za Moldaviju, obje zemlje poznajem. Ali, ruku na srce, kad su kriteriji za otvaranje pregovora već toliko spušteni, onda je i BiH preporuku više nego zaslužila“, kaže za Euractiv bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Miro Kovač.

Dodaje kako je “nelogično” da Ukrajina i Moldavija krenuti u pregovore, dok BiH ne može.

“Očekujem da se ova greška što prije ispravi“, kaže Kovač.

‘I DALJE JE MOGUĆE DA ĆE I BIH DO KRAJA GODINE OTVORITI PREGOVORE‘
Ipak, Željana Zovko, hrvatska eurozastupnica iz redova HDZ-a i Europske pučke stranke (EPP) te nekadašnja veleposlanica BiH u Španjolskoj, Francuskoj i Italiji, kao i u međunarodnim institucijama, smatra da je BiH u izvješću Europske komisije dobila najviše što je u ovom trenutku mogla.

U osnovi, kaže, izvješće za BiH nije loše i omogućuje joj da otvori pregovore do kraja ove godine. Naravno, ako se unutar BiH postigne dogovor o pitanjima koje od nje traži EU, a to, napominje, nije nemoguće.

“Premijer Andrej Plenković uspio je postići za BiH najviše što se moglo u datim okolnostima, a te okolnosti nisu išle na ruku BiH“, istakla je Zovko u kratkoj izjavi za Euractiv.

Podsjetila je da je proces eurointegracija u BiH pokrenut s mrtve točke u posljednjih godinu dana, nakon što je u Sarajevu formirana nova vlada na čelu s Borjanom Krišto, koja je u fokus stavila upravo ulazak u EU. BiH je krajem prošle godine konačno dobila i status kandidata za članstvo u Uniji.

Iako je od početka bilo jasno da stvari neće ići glatko, s obzirom na način odlučivanja u institucijama BiH, ipak je puno napravljeno na putu približavanja Uniji, napominje Zovko.

GEOPOLITIKA SVE VIŠE UTJEČE I NA ODLUKE EU O PROŠIRENJU
I poznati hrvatski politolog i bivši veleposlanik u Švedskoj Branko Caratan smatra da je BiH, u usporedbi s Ukrajinom i Moldavijom, u boljoj situaciji te da je zaslužila preporuku o otvaranju pregovora. No, upozorava da na odluke o širenju EU sve više utječe geopolitika. Preciznije, odnos EU prema Rusiji.

Ukrajina je tako u ratu s Rusijom, koja joj je zauzela dio teritorija. Rusija je prisutna i u Moldaviji, koja ne nadzire Pridnjestrovlje. I Gruzija, koja bi sada konačno trebala postati kandidat, prošla je kroz rat s Rusijom, a pod ruskim nadzorom su gruzijske sjeverne regije Abhazija i Južna Osetija.

Ipak, zbog takvog stanja na istočnoeuropskom terenu, Caratan ne očekuje da će se nijedna od te tri postsovjetske države brzo kretati ka članstvu u EU.

‘ILUZIJA JE BILA OČEKIVATI DA BI PREGOVORI O ULASKU U EU RIJEŠILI UNUTARNJE PROBLEME U BIH‘
S druge strane, kaže naš sugovornik, naivno je bilo vjerovati da će sam proces ulaska BiH u europske integracije riješiti njene unutarnje probleme. Tu nije riječ, napominje Caratan, samo o politici Republike Srpske, nego i o odnosima između Bošnjaka i Hrvata u drugom BiH entitetu, Federaciji BiH.

“BiH ima problem u funkcioniranju političkog sustava. I u izvješću Europske komisije upozorava se na politiku koju vodi Republika Srpska, no problem postoji i u Federaciji BiH. Iluzija je vjerovati da bi pregovori o ulasku u EU, sami po sebi, riješili problem nefunkcioniranja BiH“, zaključuje Caratan.

Dodaje kako su za tako nešto potrebne reforme u političkom sustavu BiH, koje uključuju i bolji položaj Hrvata u Federaciji BiH, ili barem povratak na izvorne postavke iz Daytona, koje su naknadno mijenjane.

RIZIČNO ODGAĐANJE PREGOVORA
Iako se mogućem početku pregovora o ulasku BiH u EU daje možda i prevelik značaj, ostaje činjenica da bi otvaranje pregovaračkog procesa možda predstavljalo i najveći doprinos EU stabilizaciji i napretku te zemlje. Naime, članstvo u EU jedan je od rijetkih ciljeva oko kojeg postoji konsenzus sva tri konstitutivna naroda i oba entiteta. Već oko članstva u NATO-u takvog konsenzusa nema, jer se tome protive srpski političari u BiH.

I nedavno izbijanje rata između Izraela i Hamasa pokazalo je koliko su krhki mir i stabilnost u BiH, o čemu je Euractiv pisao. Susjednu je zemlju na sličan način podijelio i rat Rusije i Ukrajine. U oba slučaja, podjele su mahom slijedile etničke linije.

Stoga se bez pretjerane zadrške može reći da bi početak pregovora s EU djelovao ljekovito na odnose unutar BiH i potaknuo rad na ostvarenju cilja kojeg sva tri naroda (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) i oba entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska) smatraju zajedničkim. S druge strane, odgađanje pregovora unedogled sa sobom nosi i opasnost daljnjeg produbljivanja podjela u BiH.

The post Hrvatska se u Bruxellesu ipak uspjela izboriti za BiH dok su ‘prijateljske’ Njemačka i Nizozemska bili izričito protiv otvaranja pregovora first appeared on ABCportal.info.