Na početku rasprave o ovoj točki dnevnog reda predsjednik Gradskog vijeća Mostara Salem Marić (SDA) izrazio je bojazan da lokalni izbori u Mostaru neće moći biti održani sljedeće godine, ako se ne usvoji Statut koji je tadašnji visoki predstavnika nametnuo 2004. godine, a koji nikada formalno nije usvojen u Gradskom vijeću, kao ni izmjene i dopune Statuta predviđene Mostarskim sporazumom iz 2020. godine.

Predsjednik Kluba Hrvata u Gradskom vijeću Mostara Vlatko Marinović (HDZ BiH) replicirao je, kazavši kako ova točka dnevnog reda nije pripremljena u skladu s Poslovnikom o radu Gradskog vijeća.

Što se tiče Mostarskog sporazuma, kojeg su 2020. godine potpisali predsjednici HDZ-a BiH Dragan Čović i SDA Bakir Izetbegović, Marinović je kazao kako se taj sporazum sastoji od dva dijela, s tim da drugi dio koji se odnosi na izmjene Izbornog zakona BiH nikada nije proveden.

Marić mu je odgovorio kako se radi o dva različita sporazuma koji su potpisani isti dan, ali koji jedan s drugim nemaju veze.

Iako je i sam priznao da je znao da Statut Grada Mostara neće imati podršku vijećnika HDZ-a BiH, Marić je kazao kako je tu točku ipak staviti na dnevni red, nadajući se da će pismo Američkog veleposlanstva, koje je pozvalo na usvajanje Statuta, dovesti do promjene mišljenja gradskih vijećnika.

Vijećnici SDP-a BiH predložili su nekoliko svojih amandmana na Statut Grada Mostara kao preduvjet da podrže Statut i njegove izmjene, a nakon što su ti amandmani odbijeni glasovali su protiv ovog prijedloga.

Ukupno je 8 vijećnika glasalo za usvajanje Statuta, 6 vijećnika je bilo protiv, a 15 ih je bilo suzdržano.

Podsjećamo, Statut Grada Mostara 2004. godine nametnu je tadašnji visoki predstavnika Paddy Ashdown, a taj dokument nikada nije formalno usvojen u Gradskom vijeću Mostara.

Ustavni sud BiH 2010. godine proglasio je neustavnim dijelove tog statuta i Izbornog zakona BiH koji se odnose na izborna pravila za Grad Mostar. Sporna je, prije svega, bila činjenica da su izborne jedince s različitim brojem birača davale isti broj gradskih vijećnika.

Tadašnje Gradsko vijeće Mostara raspušteno je 2012. godine po isteku mandata, a s obzirom da u međuvremenu nije postignut politički dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH i gradskog statuta, lokalni izbori u Mostaru nisu održani 2012. i 2016. godine.

U lipnju 2020. godine potpisan je međustranački sporazum SDA – HDZ BiH kojim je omogućeno održavanje izbora u Mostaru, a taj sporazum je kroz izmjene i dopune Izbornog zakona BiH kasnije potvrdila i Parlamentarna skupština BiH. Međutim, izmjene Statuta nikada nisu usvojene u Gradskom vijeću Mostara, kao ni sam Statut.

Izmjenama je, inače, definirano da se 22 gradska vijećnika bira u šest izbornih jedinica (broj vijećnika koji daje svaka izborna jedinica sada je različit i proporcionalan broju birača), dok se preostalih 13 vijećnika bira s gradske izborne liste.

U Gradskom vijeću Mostara postoje nacionalne kvote, pa tako ni jedan konstitutivni narod ne može imati više od 15 vijećnika, dok je minimalna kvota četiri vijećnika za svaki konstitutivni narod te jedan vijećnik iz reda ostalih.

Dnevnik.ba