Predsjedatelj
Zastupničkog
doma
PSBiH
Marinko
Čavara
sudjeluje
danas
u
Budimpešti,
na
poziv
predsjednika
Narodne
skupštine
Mađarske
Lászla
Kövéra,
na
11.
konferenciji
predsjednika
parlamenata
Jugoistočne
Europe
posvećenoj
procesu
europskih
integracija
zemalja
ove
regije.

Tradicionalna
konferencija,
koju
Mađarska,
kao
država
članica
Europske
unije
(EU),
organizira
svake
dvije
godine
s
ciljem
potpore
procesu
proširenja
EU
u
državama
Jugoistočne
Europe,
okupila
je
predsjednike
parlamenata
regije
neposredno
nakon
što
je
Europska
komisija
objavila
paket
proširenja
i
preporuke
Vijeću
EU,
koji
bi
trebalo
da
ih
usvoji
u
prosincu
ove
godine.

U
svom
obraćanju
sudionicima
konferencije
predsjedatelj
Čavara
ocijenio
je
da
je
proširenje
EU
u
najvećoj
mjeri
političko
pitanje,
što
potvrđuje
i
odluka
Evropske
komisije
o
otvaranju
pregovora
sa
Ukrajinom
i
Moldavijom,
kao
i
uvjetni
pozitivni
stav
prema
Bosni
i
Hercegovini.

„Mnogi
smatraju
da
nije
pošteno
otvoriti
pregovore
sa
zemljom
u
kojoj
je
ratno
stanje,
pri
čemu
se
Bosna
i
Hercegovina
stalno
uslovljava,
kao
da
se
radi
o
članstvu,
a
ne
otvaranju
pregovora
u
kojima
bi
trebalo
provesti
potrebne
reforme
državnog
sustava
kako
bi
on
bio
kompatibilan
sa
sustavom
EU“,
poručio
je
predsjedatelj
Čavara.

Postavio
je
i
pitanje
koji
je
motiv
EU
za
proširenje
–
ekonomija
i
razvoj
ili
sigurnosno
pitanje,
te
upozorio
kako
bi
u
oba
slučaja
bilo
logično
da
je
interes
EU
brži
proces
integracija
svih
zemalja
Europe,
ali
da
se
to,
ipak,
ne
događa.

Prema
riječima
Čavare,
iako
dugotrajni
proces
europskih
integracija
dovodi
do
zamora,
smanjenja
interesa
i
potpore
javnosti,
mišljenje
svih
političkih
partija
je
da
za
Bosnu
i
Hercegovinu
nema
pozitivnijeg
puta
do
puta
u
punopravno
članstvo
u
EU.

„Preostaje
nam
ispunjavanje
nedavno
istaknutih
uvjeta
u
sprječavanju
pranja
novca
i
financiranja
terorizma,
organizaciji
rada
sudova,
poboljšanju
Zakona
o
sukobu
interesa,
reformi
Izbornog
zakona,
definiranju
načina
usvajanja
acquisa
i
učinkovitijim
nadzorom
državne
granice“,
rekao
je
predsjedatelj
Čavara
i
izrazio
nadu
da
neće
biti
novih
uvjeta
i
da
će
BiH,
unatoč
složenim
političkim
odnosima
unutar
zemlje
i
različitim
vanjskim
uticajima,
najkasnije
do
ožujka
2024.
godine
ispuniti
uvjete
i
započeti
pregovore
o
pristupanju
EU.

Sudionike
konferencije
pozdravio
je
predsjednik
Narodne
skupštine
Mađarske
Lászlo
Kövér,
koji
je
u
svom
uvodnom
obraćanju
ponovio
da
njegova
država
pruža
snažnu
potporu
zemljama
Jugoistočne
Europe
i
njihovom
što
hitnijem
članstvu
u
EU.
Upozoravajući
na
činjenicu
da
unutar
EU
postoji
skepticizam
prema
procesu
proširenja,
predsjednik
Kövér
naglasio
je
da
nedostatak
konsenzusa
unutar
EU
u
svezi
s
ovim
procesom
često
izgovor
za
nova
uvjetovanja
zemalja
Jugoistočne
Europe.
Iznoseći
ocjenu
kako
su
države
Jugoistočne
Europe
potrebne
EU,
baš
kao
što
i
EU
treba
državama
regije,
predsjednik
Kövér
najavio
je
mađarsko
predsjedavanje
Vijećem
EU
u
drugoj
polovini
2024.
godine,
te
poručio
je
da
će
Mađarska
nastaviti
da
pruža
svu
moguću
političku,
financijsku
i
ekspertsku
potporu
zemljama
Jugoistočne
Europe
na
putu
ka
punopravnom
članstvu
u
EU.

Sudionicima
konferencije
obratio
se
i
europski
komesar
za
susjedstvo
i
proširenje
Olivér
Várhelyi,
koji
je
naglasio
da
proces
proširenja
mora
biti
kako
kredibilan
tako
i
ubrzan.
Prema
riječima
komesara
Várhelyia,
donositelji
odluka
u
EU
pitanje
proširenja
tretiraju
kao
prioritetno,
budući
da,
kako
je
rekao,
članstvo
zemlja
regije
u
EU
osigurava
dugotrajan
mir,
sigurnost
i
prosperitet.
Komesar
Várhelyi
predstavio
je
i
novi
EU
Plan
rasta
za
regiju
Jugoistočne
Europe
koji
podrazumijeva
da
će
EU
izdvojiti
6
milijardi
eura
bespovratne
pomoći
i
kredita
s
ciljem
ekonomskog
oporavka
regije,
podsticanja
regionalne
suradnje,
te
ubrzanja
procesa
proširenja.
S
tim
u
svezi
komesar
Várhelyi
naglasio
je
da
parlamenti
imaju
ključnu
ulogu
u
provođenju
potrebnih
reformi
i
u
procesu
proširenja,
te
najavio
da
će
najviši
dužnosnici
EU
i
Europske
komisije
biti
partneri
u
tom
procesu.

Osim
predsjedatelja
Čavare,
na
11.
konferenciji
predsjednika
parlamenata
Jugoistočne
Europe
sudjeluju
predsjednici
parlamenata
Kosova,
Crne
Gore,
Sjeverne
Makedonije,
Srbije,
Zastupničkog
doma
Parlamenta
Republike
Italije,
kao
i
predsjednici
parlamenata
entiteta
Republike
Srpske
i
Federacije
Bosne
i
Hercegovine.